Oipofa younona va lundililwa ooxe oi li pombada

Home National Oipofa younona va lundililwa ooxe oi li pombada

Ongwediva –Omido edi Namibia okwa mona oiningwanima ihapu tai lopotwa yovalumenhu tava kufa omatokolo opaveta shaashi va itavela kutya ova kala tava yambidida ounona ve va lundililwa.

Mo2016 konyala eepelesenda 40 dovalumenhu ovo vali va pewa ounona veva limbililwa oda kufwa momalimbililo eshi omakonaakono opaunongonina a ulika kutya havo shili ooxe younona ovo. Okupitila moshifo shoInformante Ehangano loWoman Action Development (WAD) ola lopota kutya ovalumenhu ve li 182 ova li va limbililwa ounona ovo va li va pewa kovakainhu. Mokati kovalumenhu ovo, ve li 70 ova li va mona kutya ova lundililwa ounona, ve shi mona okupitila momakonaakono opaDNA.  MoWindhoek omo unene mwa lopotwa oipofa ihapu i li 78 ya shikulwa koKatima Mulilo-13, Gobabis – 11, omanga Eenhana noWalvis keshe kumwe oibofa 10.  

Pokati kaJuni naJuli neudo momangulilo yefiloshisho lounona omwa lopotwa oibofa i li 34 younona va pewa ooxe voipupulu.

Ashike Omushiiviveta mehangano loLegal Assistance Centre Yolande Engelbrecht okwa ti oveta yefiloshisho oya yela, nokatendo 9 ko2003, oko taka yandje oufemba womakonaakono opaunongononi kovadali ngee pe na umwe e weta a lundilwa. 

Ta ti eshi otashi ningwa mokukonaakona ohonde ile omate okaana nomulumenhu ou e wete ta lundilwa.
Ashike Engelbrecht okwa kunghilila kutya ekonaakono eli inali pumbwa okulongifwa pambambo.
“Ngeenge omulumenhu okwa pula ku ningwe omakonaakono oludi eli omanga e shi shi nawa kutya oye xe yokaana nena ota ka pulwa a yandje oifuta yomakonaakono, nomukainhu osho yo,” Engebrecht ta ti. 

Ta ti omulumenhu oha talika ko kutya oye xe yokaana ngeenge a hombola ile hadi meumbo limwe naina yokaana, ngee a itavele opo okaana ka pewe odjapo yedalo i na edina laye ile ngeenge pe na oumbangi kutya okwa ya momilele na ina yokaana oko, pefimbo lonhumba. 

Ashike kexulilo lefiku, omulumenhu oku na oufemba okukwashilipaleka kutya haye xe yokaana konhumba oko a pewa.  
Omunani wEfikopamwe lOukashikekookanhu nomapekaapeko moumonisteli woukashikekoohanhu nOnghalonawa younona Victor Shipoh okwa ti oshi li oshinakuwanifwa shomukainhu keshe okushiiva kutya olye xe yokaana kaye.
Meenghundafano naKundana, Shipoh okwa ti oshinima shokuyandja po ounona kovalumenhu va puka, osho oshinima shififa ohoni, tashi eta engwangwano, epiyaano, sho vali otashi weda ko koikoya yomahepekafano opaukashikekookanhu. 

Ta ti ovakainhu ohava yandje po ounona kooxe va puka ve na elalakano lokushininga ile ve he na elalakano. 
“Efimbo limwe omukainhu oha yandje po okaana kuxe a puka shadja komaliudo aye mwene, ile a fininikwa kovakwanedimo laye, nefimbo limwe ohave shi ningi mokuheshi shi. Ovo have shi ningi mokuheshi shi ovovo ve na ookaume vopamililele ve dulife puumwe. Hano to hange omunhu ta i momilele novalumenhu va yooloka moule woshivike shimwe ile momwedi umwe. Osho ohashi eta engwangano komukainhu a ha kale e shi kutya olye xe yokaana,” Shipoh ta fatulula. 

Ashike okwa weda po kutya oinima aishe oyo kai na okuningwa ngeenge ovakainhu ova kala tave lihumbata palandulafano ngee tashi ya pomilele. 

Ovakainhu vamwe vati ohave li hange momilele va kolwa, vamwe ohava henuka ooxe younona vavo nokuyandja omadimo kovanhu ovo ve wete kutya ovakengeli. 

Shipoh okwa ti ope na yoo ovalumenhu ovo have likale ounona, osho hashi eta ovakainhu tave li hange tava tekula ounona ovo aveke. 

Ta ti luhapu ovalumenhu ohava i momilele novakainhu ovo ve wete kutya kave li pondodo imwe no inava hala va udike kounyuni kutya ova ya momilele nomukainhu wonhumba. 

Ta ti vamwe ovalumenhu va hombola ovo ve udite kutya okuyandja edimo kondje yohombo otaku ka eta oupyakadi momaumbo avo.

“Ashike ngaashi naanaa wa kufa onghatu yotete okuya momulele kondje yohombo, fikama ashike ndele to tambula ko edimo olo wa yandja. Eshi wa ya momilele nomukainhu ove ou shi shi kutya owa hombola okwa li wa teelela pa dje shike?” Shipoh ta pula.

Ta ti poinima aishe oyo kape na nande oshimwe sha wana oku eta opo omukainhu a yandje po okaana komulumenhu a puka ile omulumenhu e lipatane okaana e ka dala.

Shipoh okwa yandja omayele kutya ovo ve lihanga ile tave ke lihanga ve udite va lundililwa ounona ile ve li kalwa ina va kufa nande eenghatu da puka shaashi oveta ipo i li.

Ovanhu vamwe ohava fululukile mounona noku va hepeka ile nokuli oku va dipaa shaashi vati kave wete kutya nava ninge ngahelipi.

Ashike Shipoh okwa yelifa kutya otava dulu okuya kombelewa youkashikekookanhu oko tava ka ulikilwa ondjila i li mondjila kovaxungimwenyo, ngeenge kave na oimaliwa yokufuta, koo oko tava ka pewa ondjila ya yela nghee ve na oku shi enda. 

Ta ti epangelo oli na omashina neeveta odo tadi eta oshili pouyelele. 
Shipoh aveshe naEngelbrecht ova kunghilila kutya ngeenge taku ungaungwa noibofa ina sha nokulundililwa ile okulikala ounona naku shilipalekwe kutya okaana oka amenwa, no kape na nande oumwe ta etele okaana oshiponga molwa oidjemo yomakonaakono oo.

Tava ti eeveta oda yela okufutifa nakulundilila ile nakulikala okaana.