[t4b-ticker]

Ombara Riruako: Onduezu yotjiwana tjandje

Home Languages Ombara Riruako: Onduezu yotjiwana tjandje

OTJOMUISE – Moruveze roruhoze tjimuna indui, Ami hinomuano warue pendje yokuyazema omambo kepanga randje omutjange womiimbo, Joseph Molapong, okuza momuiimbo we imbui, Ovito kOmukova Wandje,tjimatja:

Kombunda yomaundjiro ngehina ondjandero 

Omuvero wapaturuka nondjerera aiyere momurungu we

Otjotjiri onduezu yotjiwaøa tjandje yerihoveke nouÞuku weyuru ra Namibia kongaaruhe, onyose ye yawirire okuza meyuru norukoka rondjerera, eraka re etue raøiøiwa iyouparanga wokuti onguza kua Namiba, amarizengi kumui mohamunika ongarere, ndjiri ondjandero yomundu. Omupiuke ohongora wa Namibia wazengi kondongamo nozombimbi zombosiro onene okuza kotjiwaøa tje.

Ombara Riruako, okuiisira kondjinda ye otjotjiri wari omundu wondjinda yomakuruhungi wovandu vandje. Otjotjiri wari omundu womovinjo viovandu ovengi, nunguari kovengi varue wari eraka romuravaere mokuti ongaango nu mondimba yovapunde.  Aatjiwa kutja okurira omunane okuvetua nomambo nawina okukuekururua. Ombara Riruako wendjihonga ouyenda mouye umanuka uriri indi tjiwavaza kuwatanda okuyenda, nu kanomambo wovandu ngumavetene move. Waworonganisa oturoto nomaundjiiro wovandu mokati kovipuite viomakuekururiro nondangu. Otjotjiri Ombara Riruako ™wakara nohambuarakaøa yondangu kehi∫. (Nahas Angula, africanspotlight.com).

Nandarire kutja eye kakarere nonÿoneno okutanaurira ovengi vetu kongamburiro ye, eye waÞona okurikuna mourizembuuka noturoto tuetu mombazu. Nandarire kutja oporotika ye yari oyorukapitaveze, ozondambo ze mombazu zahuhumiøa nokukuizika ovengi vetu kutja auhe mayenene okurira orupa raiho otjinene indu tjimatjiwa kumazire, nandarire kutja kumazu okuÞiÞi pupeÞapi nu kakuna onÿengu ndjiÞapi.

Ombara Riruako tjiri wari omutjevere nguapuire wombazu yandje. Oporotika yovandu vandje katjotjiri maizengisa omundu umue. Otjikumutundu tjotjiwaøa tjandje tjapandjarisa omukarere wonÿuvatui, eraka ekuizikua raimba mbaa vehayenene okurihungirira mena rokuhina omasorero wawo monÿuno namombuiko. Owatjiri mbuhapaterua pendje kutja Ombara wari omundu womovinjo viovandu. Mo 1988 ovahongua tjivari nomakawondjero momivanda omukuaøi via Katutura, omumutjevere watenda umue wetu nohanga, ngunda Ombara ayari mEtjete re rokotjiveta. Metjiwa kutja eye wari eye omuini otjomundu tjakariangera omuhongua ingui monamiti. Kutjiva motjiwaøa tjandje eye wari oruroto omundu ndotjohina moozeri nganduu komayuva we omaseinina. Omapitisiro inga wo NBC ngetjiukua otjo Talk of the Nation nokuhina Ombara kayari onjuøe okuyetarera, omuyaruke Nathaniel Maxuilili, omuyaruke Hannes Smith na Kosie Pretorius ama vekondjo okunatasana nomambo.

Komukunda imbo warue, Ombara tjingetjo yari omurumendu nguarua nokuhina okuyaruka ombunda nu nokuhina ombatero yomuhoko we, kutja ozombamba zoviuru zekotoke. Kourike we omuini nu nokuhina okuhanda nongengamene wakondja kutja apehakara Omundoitji ngumatjatisa eriro re rongurova nokuhina okuzemburuka kutja unondjo naimbi ovakuru ve mbivatjita kovandu vetu. Nandarire imba mbaavehemuvanga nonjengo naye vauta okuwoterera otjeyuva mondangu yaimba ovakambure naveviarere mombatero yOvandoitji nokuhina ohoøi. Imba wowatjiri we mbuaa uvetuøu mominjo aavemunu kutja wahipara ozondunge. Nunguari ovengi Ombara Riruako kaavemuzuu, tjimuna ovengi tjaavehazuu Kazenambo. Ongamburiro ye aa iÞanÿere mousemba mburiwo wokutja okuruira omakayendero komurungu wotjiwaøa tjoye poo eÞunÿu roye rutenga, ootjiøa ohepero rutenga okukuyandjera kutja ove uyandjere ovakweøu varue okuruira omakawondjero ingo wawo oveni komurungu. Eye wari nongamburiro yokutja eÞe otjehi matuyenene uriri okuruira omakawondjero wetu komurungu indu eÞe otjotjimbumba tjoharive tjapeke oveni tjituakawondja komurungu. Ongamburiro ye aa itja ndoovazu varue kaveÞonene okuhukura ombanda yawo youmuhoko ovandu ve wina tjingetjo wina nokuhina omatui otjvehasere okuøona muiiho. Omapangiøino ondando ohaøasanewa iyavehe nu munao avehe otjivasere okuiipewa. Memunu kutja Ombara ihi porue tjiyetuhonga okoo kutja kangamua auhe unoruveze kehi yeyuva, nominjo avihe mavihepa okusuvisiwa kehi yevaverua ravio omini. 

Ami orusuvero ruandje rOmbara omena rorusuvero rwayo naami, ngaakeyuva eseinina re. Opereseidenda ndjiripo nai tjiyaningira Ombara kutja imuhindire omana harive, Ombara yendjitonena ongoze naindjiningire nao. Ongunduandje ndjiyazapo Ombara yatua ombaze pehi kutja wasere okupewa ombakero yombangaøe pEtjo rozombangaøe zOvaherero mOkahandja. Eye wari  omuurike nguateza ozondekurona zOvaherero mo Cameroon, Otjauana, na South Africa, motjiøa ovahongua tjivehaÞonene. Ombara kaazembi omundu, nu otjikando atjihe ove tjimohara okuritjiukisa kuye mokumuna kutja mapeya wekuzemba, eye eekuri omambo motjinjo nokutja ™Ami mbikuii∫. Ihi otjihorera tjimatjindjitjindi nganduu kongaaruhe. Ami nokuhina ohoøi nondjo, otja tjimbatjita kuvarue komurungu we, mei kOkahandja okukatja: Kaende nawa Mbara, Tuende konganda Mbara, tuende konganda.

Ove waÞiza ovekukongorere nandarire oruveze ndoo hazemburukua. Nandarire kutja yari okurondua kondundu, ove wakawondja nopanÿere puiihi tjiwaisanenwa. Ove noupatje wahungirira po otjiposa tjotjiwaøa tjoye nandarire movipuite avihe. Wetuhonga kutja matuyenene okusuvera o Namibia indu uriri tjituaitavere kutja oweÞe Ovaherero rutenga. Ii, ove wetuhonga kutja okurira Omuherero otjirumatua tja Muhona nu ndoovazu paitaverua narire ndjarire ongaro kayena kurira omatandero ko Namibia. Otjo tjiri ove wari omutjevere nguriye wombazu yetu, notjivara tjetu. Ozongaku zoye mazekara ozonene oruveze orure. Otjihorera tjoye matjikara mourizemburuka wetu orure kombunda yekueze rombura ndimariya. Ozondambo zoye mazekara amazetuhongorere, mokati kozondombora nomakuiya ngumayerarakana okuyaruka mozondando zoye. Ove mokarere onduezu yotjiwaøa tjandje, yoruveze ruandje. Okahandja makeundju outonga woye Mbara. Tuende konganda Mbara, tuende konganda. (Iyo Mbiringandira Joshua Razikua Kaumbi wErapi Rotjizemba)