Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Oothigwa Otashi Vulika Dhi Liwe Oshipungo Shomizalo

Home Archived Oothigwa Otashi Vulika Dhi Liwe Oshipungo Shomizalo

WINDHOEK Ondumba yiikutu iikulu mbyoka ya etwa nosikepa okuza koLuxembourg okukwatha andola aanona mboka ya pumbwa ekwatho oshowo oothigwa unene moshitopolwa shaKavango, otashi vulika yi shunithwe ko, oshoka iikondo yi nasha niitumwa yomoshilongo oya hala okufutitha iifendela yokuya moshilongo kiikutu mbyoka iikulu ya gandjwa omagano. Aagandji yooshali moLuxembourg, oshilongo shoka shi na aantu ye na iiyemo yopombanda moshilongo shoka shaEuropa, oya tondoka onkugo nokuyamukula keindilo lyomakwatho goothigwa sho Elizabeth Hilger, omutoti gwEndiki lyOothigwa lyedhina Theresia’s Orphans and Vulnerable Children Foundation a ningile omaindilo gomakwatho ngoka. Hilger, ngoka i itula mo okuyambula po onkalonawa yaanona ya pumbwa ekwatho oshowo oothigwa moshitopolwa shoka shi na omuyalu gwa lunda gwaanona taya lumbu momapandaanda, okwa pulile omagano giikutu iikulu okuza kaagandjishali opo ya kwathele aanona aashona ye li 163 mboka ye li mesiloshisho lye, ando omizalo dhoka kwa li tadhi vulu okukwatha aanona unene pethimbo lyuutalala wokufu mboka wa tameka nale. Mokugumwa keindilo ndyoka, aagandjishali oye shi pondola okugandja iikutu iikutu yookilograma 250 kg noku yi tuma nosikepa kOmbaye oshowo oku yi futile yoyene, kakele omizalo adhihe dhoka ngashingeyi odhi li mompungulilo yoshikondo shokeengamba oshoka otayi vulu ashike okugandjwa kooyene ngele ya futilwa. Ehangano Woker Freight Services, ndyoka hali gandja uuthemba wiinima ya tumwa moshilongo otali ti oshikondo shokeengamba otashi vulu ashike okweetha iikutu mbyoka ngele Hilger okwa futu N$6 250 nenge N$25 kg. Monakuziwa, Uuministeli wIimaliwa okwa li hau gandja oohethela dhoka tadhi pitike omakwatho gomahangano gooshali ge ye moshilongo inaga futilwa iifendela yokeengamba, ihe sho uuministeli wa hulitha po omayakulo ngaka, aanangeshefa yamwe mboka kaye na ohenda notaya longo paulingilingi otaya longitha nayi ompito ndjoka. Ehangano Woker Freight Services olya gandja omayele kuHilger kutya uudhanitho ashike hau vulu okweetwa moshilongo inau futilwa, ndele shika ohashi vulika awike ngele ehangano lyooshali tali tumu iinima moshilongo olya ulike onzapo yalyo. Kakele shika ihashi ningwa uuna omahangano taga tumu iikutu iikulu moshilongo, oshoka Namibia oku li oshilyo shoSouthern African Customs Union (SACU), moka wo iilongo yilwe ngaashi South Africa, Botswana, Lesotho naSwaziland; noshilongo kehe otashi tegelelwa shi tume omukundu ngoka kehangano – Custom Union okupitila mOkomitiye yoSACU yomoshilongo nonando iikutu iikulu oyi na okupitikwa yi ye mo inaa yi futilwa. Kakele omukalo nguka ohagu kwata oomwedhi odhindji. Otashi monika sha fa kutya omizalo dhoka kwa li dha nuninwa oothigwa moshitopolwa shaKavango otashi vulika dhika ka shunithwe koEuropa nenge dhi landithwe po mofanditha koshikondo shokeengamba pehulilo lyoomwedhi ndatu sho ya kala ya pungulwa. Meme Hilger ngoka i ikongela yemwene iilonga otashi monika okwa kuga nale onkugo ye konyala apehe mpoka kwa li a dhiladhila pu mu zile ekwatho, ndele kemanya kuza wo ontsi, naanona mboka ye li mesiloshimpwiyu lye otaya dhengwa kuutalala mboka wa tameka moKavango oshowo miitopolwa yilwe yoshilongo. Aniwa sho a kwatathana naKomufala gOshikondo shOkeengamba, Kabozu mUuministeli wIimaliwa okwe mu leshele Oveta yOshikondo shika yomumvo 1998, noku mu yelithila kutya iikutu, kutya nee iikutu nenge iipe, oyi na okufutilwa. Hilger ke uvitile ombili omukalo tagu longithwa kaanambelewa yoshikondo shokeengamba mokuungaunga nombapila ndjoka a nyolela omupehaminista muuministeli wiimaliwa, Tjekero Tweya. “Onda li wo nda kwatathana nUuministeli wUukakwashike-ko-kantu nOnkalonawa yAanona okutala ngele tandi mono ekwatho, ndele inashi pondoka,” Hilger ta ti. Oku na eiyuvo kutya oshinima shika otashi vulu okugandja ethano ewinayi kaagandjishali yopondje mboka ye na nale ethano kali shi ewanawa notashi vulika ya kale ya tala ko omahangano gesiloshisho lyaanona noothigwa mombepo ombwinayi, oshoka omagano gawo otashi vulika ga ka hepekwe. Ota ti iikondo mbyoka kwa li yi na okuya mo okanyala, nohayi kala tayi uvitha kutya oya hala okukwathela oothigwa , kakele otayi sitha aantu uunye ngaashi ye ngoka a kambadhala nokwiiyambela oothigwa naanona ya pumbwa ekwatho nokushololeka oonkambadhala dhawo. “Otashi ehameke noonkondo. Epangelo nali tale po nawa poshinima shika, oshoka itali pula ongame ndi fute ihe otali pula aanona oohepele,” Hilger ta lombwele oshifo shika mEtitano lya za ko. Sirkka Ausiku, Amushanga Omukuluntu mUuministeli wUukakwashike-ko-kantu nOnkalonawa yAanona, ota ti Hilger okwa li manga ina nyolela aagandjishali okwa li e na okukwatathana naye opo e mu pe omayele nkene hashi endwa nokulandula omilanduveta dhomondjila. Ota ti nonando uuministeli ou na ehalo okukwatha oothigwa naanona ya pumbwa ekwatho, kape na omuntu e li kombanda yoveta uuna tashi ya kokufuta iifendela, naantu otaya kumagidhwa ya landule omilanduveta dhoka dhi li po. “Aantu ngele taya ningi omaindilo gomakwatho kaagandjishali, oye na oku shi ninga palandulathano nopaveta. Uuna ya hala omakwatho, oye na okukwatathana natse okuza petameko opo tu ya pe omayele ndele kashishi ashike okuya kutse uuna yi iyadha momaupyakadhi,” Ausiku ta ti. Pethimbo ndika aanona oyendji oye na okusa uutalala pendiki ndika, unene ngele iizalomwa mbyoka oya kala mompungulilo moka ya tegelela okushunithwa koLuxembourg nenge okufandithwa po.