Auleria Wakudumo
Ngoloneya woshitukulwa shaTjozondjupa John //Khamuseb okwa holola kutya opolifi onghene tai twikile okuninga omapekapeko moshiningwanima shomadipao nekwatonghonga loukadona vatatu mOkahandja muApilili neudo.
Ngoloneya eshi okweshi holola momushangwa wonghalonawa yoshitukulwa shaye Etitano.
Ngoloneya okwa ti Omupresidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwali a yandja elombwelo lonomenawina kovakonakoni opo veli dope mo moshiningwanima eshi ovo veli pyakidila natango noshinima eshi.
“Olupandu loshimaliwa shi fike poN$120 000 natango opo lili. Olupandu eli otali ka pewa keshe ou ena ouyelele kombinga yovafekelwa ile omufekelwa wonhumba. Ovakwashiwana otava indilwa va longele kumwe nopolifi opo ku findwe oimbuluma na unenenene okutula moipandeko keshe ou ena onghala moshiningwanima eshi shi nyanyalifa,”//Khamuseb ta ti.
//Khamuseb okwa holola yo kutya opolifi oyeli pyakidila noshikonga shokukeelela oimbuluma tashi ifanwa ‘Iron Fist’. Oshikonga eshi oshili metifa mOkahandja.
//Khamuseb okwa weda po yo kutya opolifi oya longa noudiinini moshitukulwa.
“Opolifi oya tula moipandeko ovanhu veli 0359. Opolifi oya pondola okukwata ko omaliko ovakwashiwana ena ongushu i fike pomiliona N$1.4, mwa kwatelwa oilwifo noingangamifi ihapu,” //Khamuseb ta holola ngaho.
Ngoloneya okwa twikila ta ti opolifi oya kwashilipaleka ombili pefimbo lomahoololo Oupresidente a ningwa muNovemba naDecemba omudo wa dja ko, pefimbo oshitukulwa shali sha ninga edimbuluko-nghalamwenyo lOmukokolipresidente Sam Nujoma moGrootfonteina mu Febuali neudo oshoyo oivilo ihapu ya ningwa moshitukulwa.
“Oshitukulwa shaTjozondjupa osha didilika eshuno pedu loimbuluma neepelesenda 2.8% shi dulife omudo wo2023/2024. Nande ongaho, oshitukulwa onghene sha taalelwa koimbuluma ihapu moulunga woimuna, ekwatonghonga, oumbudi nokuteya omaumbo naikwao ya wedwa po,” Ngoloneya ta holola.
Oule womudo 2024/2025, opolifi moshitukulwa shTjozondjupa oya didilika yoo oimbofa ihapu moiponga yomeendjila, mwa kwatelwa oshiponga sha kula sha ningilwa mOtavi osho sha twaalela eemwenyo dovakwashiwana veli omuwoi.
“Ovanhu ve fike po6 770 ova mona ehandukilo lomopate. Veli 109 ovali tava shingi koshi yodungo noiponga yomeendjila ya didilikwa ili 46,” //Khamuseb ta ti.
Kakele koulunga woimuna, omwa didilikwa yoo edipao loifitukuti la Londa moTjozondjupa.
“Eemhanda 10 oshoyo oibofa yokuvaka oimuna i fike po228 oya lopotwa omo 117 ya tulwa moipandeko,” ta twikile ngaho.
Ngoloneya okwa holola yo kutya momukokomoko womudo 2024/2025 oshikondo shokukondjifa oimbuluma hano oAnti-Corruption Commission (ACC) osha pondola okupatulula oibofa ili 19 omo ihetatu ya twalwa komhangu, ihamano otai ningilwa natango omapekapeko naitano oya tuminwa kombelewa yomutokolidjai.
Oibofa eyi omwa kwatelwa elongifo nai loukalata vomahooli epangelo, ekuto lovanailonga li heli pauyuki, naikwao ya wedwa po.
//Khamuseb okwa ti opolifi moshitukulwa shaTjozondjupa oyeli tula mo okuxwepopaleka oimbuluma moshitulwa.
-wakudumoauleria@gmail.com

