New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Omifyuululwakalo neenghulunghedi detu oda fimana

Omifyuululwakalo neenghulunghedi detu oda fimana

2023-08-15  Correspondent

Omifyuululwakalo neenghulunghedi detu oda fimana

 Simeon Martin

Ngoloneya woshitopolwa shaHangwena Walde Ndevashiya okwa patulula oshivilo shomifyuululwakalo mexuliloshivike pofikola yaEenhana Primary School mEenhana, moshitopolwa shaHangwena.  

Oshivilo shomifyuululwakalo osho sha danwa pandodo yoshikandjohoololo osha tamekwa mEenhana neudo notashi danwa koshi yoshipalanyole ‘Omifyuululwakalo neenghulunghedi olo ekanghameno la kola’.

Ndevashiya okwa dimbulukifa ovakufimbinga meyukililo ovakulunhu osho yo ovanyasha  osheshi ovo ve na oshinakuwanifwa shokukaleka po eenghulunghedi noipambele aishe ya nyama komifyuulwakalo. Eshi oshi li osho omukalo dingi opo kumbwalangadjekwe eemhito dokutandavelifa eenghulunghedi nokudidilika kutya oipambele yomifyuululwakalo oye li tambekidwa noya yandjwa komapupi taa landula ko.  Okwa denga omufindo pefimano lokukaleka po eenghulunghedi nomifyuululwakalo ongoshinima sha pumbwa okukalekwa po nonande oshi li sha taalelwa komashongo, amwepo a etwa kexumokomesho lopaunongononi, osho yo omauyelele oo taa tandevele paudindoli.  Ndevashiya ta tofa mo yoo kondadalunde kutya ope na oinima oyo ngeenge ovadali itava fi oshisho mokukaleka po nokufindila mo efimbo keshe, efimano neudeko lokukaleka po omufyuululwakalo neenghulunghedi, nena oshiwana oshi li moshiponga mokukanifa oukwatyadimbulukifo washo.   “Shimwe shomuyo ha itumbula apa, otaku tongwa ku dimininwe ovalumenhu ve lihombole, ile ovakainhu tava hombola ovakainhu vakwao. Ei, oyo oinima tai di komaunyuni opondje, ngeenge itatu takamifeni ohatu ke liefeleni, noshiwana shetu otashi teka po nokuhanauka po. Ndele okoinima ei tai etwa kounyuni wopondje, yoo oya talika ko nee kutya vati exumokomesho, oyo kai fi exumokomesho, eteyepo loshiwana. Okuteya po ounyuni nomashikulafano aa e na oshilonga nongushu younhu,” Ndevashiya ta tumbula Ndevashiya okwa popya yoo ta ti oinyangadalwa yopamifyuululwakalo yoyiimbo tai imbwa noidano ya imbwa nokudanwa nale koomeekulu nootatekulu oidano iwa unene tuu nokovanafikola. Shaashi imwe otai tangumuna, okutanga eengobe osho omahokololo oiwana neenghulunghedi detu. Okwa yandja yoo olupandu kepangelo okupitila moshikondo shelongo eshi kwa tulwa opo ku kale haku tyapulwa nokudanwa oitufi yomifyuululwakalo moikandjohoololo aishe moshilongo.   “Omifyuululwakalo detu oda fimana, odo tadi tu tula mondjila yetu oshiwana shi kale mondjila i li nawa. Unene okufimaneka elaka letu, peemhito dihapu otwe lihanga nomaumbo ounona tava popi ashike Oshiingilisha, ihamu popiwa vali omalaka etu. Ounona otava mono kutya otashi dulika Oshiingilisha osho shi li elaka lopombada, olo lafimana komalaka aeshe, omalaka aeshe oku fike pamwe. Osha fimana tu kendabaleni  tu kaleipo omalaka etu noku a fimaneka,” Ndevashiya ta indile.  Omukulunhufikola wEenhana Primary School Helena Kangalange okwa ulika ehafo omolwofikola yavo oyo ya tofwa mo nokuwaimina oshitufi shomifyuululwakalo moshitukulwahoolo shEenhana.  Okwa indila yoo ovakufimbinga aveshe opo ve limangulule voo va longife omhito keshe tava dulu okuulika omaunongo wavo moinima ya pamba omifyuululwakalo da yooloka.  “Efimano lomifyuululwakalo ola pumbwa okukalekwa po, netumwalaka eli oli li la nuninwa unene kovanyasha ovanafikola. Omufyuululwakalo oo oshinima sha fimana nongeenge katu u shi, nena otwa fa olweendo latumba lihena apa la finda,” Kangalange ta ti. Oshitufi osha li sha ongalwa yoo kovanambelewa veendodo da yooloka, osho yo ovakwashiwa neefikola domoitelefo yEenhana. Oo e li omunambelewa omukulunhu womufyuululwakalo moshitopolwa shaHangwena, Mateus Itula okwa yandja ekemo laye eshi a didilika kutya ope na eembelewa dimwe depangelo, nodoikondo yopaumwene inadi hala okukufa ombinga moinima yomifyuululwakalo.

“Ope na eembelewa dimwe inadi hala oku efa ovanambelewa vaye koshiwana va longele oshiwana. Omufyuululwakalo kau na ombelewa imwe, kaufi ashike mouministelei wolongo ndele owomouministeli aeshe, owoikondo aishe, kutya nee elelodoolopa, kutya nee ombaanga, atusheni natu kufeni ombinga momifyuululwakalo” Itula ta indile. Lwaxuunina Ndevashiya okwa kumaida yoo ovanyasha opo va kaleke po okufimaneka ovadali, ovanafikola nava fimaneke ovalongi osho yo okufimaneka ovanafikola vakwao. Monghalamwenyo ku na apa to yi ngeenge ku na efimaneko, naashi sha kwatela kumwe efimaneko, osho eduliko okudja keumbo fiyo okofikola. Eshi otashi kwafele opo ovanafikola va dulike yoo kovalongi kofikola osheshi elongo nouteku ohai tamekele keumbo.  Omalongekido aeshe aa oo yoo omunhu to dula okulongifa mokukalamwenyo osho yo okulonga novakwashiwana.   Imwepo tai dulu okuteya po omifyuululwakalo, elongifo loingangamwifi, omanwefemo taa di komapandja opamalungula hashi tandavele okudilila komakwatafano opaengodi. Eshi osho shi li oshimbide unene tuu kovanyasha ovo ve li va tambulako kutya oinima ei tai ningwa kounyuni wopondje, ngaashi omidjalo oyo ya talika ko i li dingi, shi dulife eenghulunghedi davo.

Simeon Martin –oku li omunambelewa yomauyelele mo-MICT moshitukulwa shaHangwena.


2023-08-15  Correspondent

Share on social media