New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Omupresidente a yi shili

Omupresidente a yi shili

2024-02-27  Victoria Immanuel

Omupresidente a yi shili

Omupresidente Hage Geingob a pewa egumbo lye lyaaluhe momausoleum koHeroes’ Acre koWindhoek Osoondaha.

Omupresident omutitatu gwaNamibia okwa hulitha mepipi lyomimvo 82, moshipangelo shaLady Pohamba koWindhoek, momasiku sho gali 4 Febuluali nuumvo.

MOsoondaha, engathithi enene  lyaanamibia oshowo aantu yaza kooha nooha dhuuyuni, mwa kwatelwa aapresidente naakalelipo yiilongo yeli lwopo 28, oya li ya gongala pomawendo gomapendafule poHeroes’ Acre oku gandja esimaneko komuholike president gwawo.

Aapresidente yamwe mboka ya thindikela Geingob oya kwatela mo Frank Walter Steinmeir gwaGermany, Suluhu Samia gwaTanzania, Sanhle-work Zewde gwaEuthopia, omupresidente gwaBurundi Evariste Ndayishimiye, omupresidente gwa South Africa Cyril Ramaphosa na gwaAngola Joao Lourenco, Haikande Hichilema waZamibia, Mokgweetsi Masisi waBotswana naEmmerson Mnangagwa waZimbabwe, oku tumbula po yamwe.

Aapresidente aakulu yiilongo mwa kwatelwa yaNamibia naSouth Africa nayo oyali wo mokati kaalilasa.

Omanga oshiketha kwali tashi kuluka, omupresidente Geingob okwali athindikilwa nesimaneko lyokuumba ondjembo 21 oshowo oondhila mombanda.

“Okamati hoka kali ka valelwa kohi yomuti koGrootfintein, okashiwika noku simanekwa uuyuni auhe. Kutse okwali tate, kuuyuni okwa li omupresidente omuholike…” osho omuselekadhi gwaGeingob, Monica Geingos a popi omusamane gwe. 

Ta ti, omusamane gwe okwe mu tula mekwatathano naantu oyendji, ihe nena ota pandula. Ta popi newi lyuudha oluhodhi ta ti, omusamane gwe okwali ehole aantu, okwa kala mekwatathano ewanawa naantu oyendji oku za kiilongo ya yooloka muuyuni.

“Hage omuntu gwaantu, ti ithana onga Omuafrica, Omunamibia, omutse gwegumbo, tate gwoyendji, omugandji, ta tanga egumbo lyaNamibia aluhe opo lyi hilile kombinga yimwe,” Geingos ta po pi omusamane gwe sho kwali ha itanga.

Ta hokolola kutya Geingob, okwali a hala oshilongo she shi hume komeho, shi kale nombili oshowo nelandulathano.

 Ta ti, Geingob okwa kondjo nuundhiginini opo a ete oshilongo shika mpoka shili nena, ta ti, onkalo itayi kala we yafaathana omolwa ezepo lyomusamane gwe. “Okwali wa valwa omupresidente, omupresidente gwandje, omusamane gwandje, kuume kandje kopothingo, Oh Gage ba! vululukwa nombili,” Geingos ta popi niitya ya hugunina ngaaka.

Omupresidente gwoshilongo Nangolo Mbumba okwa ti, otaya kambandhala okwiitala noku shunitha oomwenyo dhawo pomahala sho ya haluthwa kezepo lya kuume kawo, omupresidente Geingob.

‘’Otwa gongala mpaka okundhimbulukwa noku simaneka oshowo okutumbaleka uuwanawa wa longwa kuGeingob. Uuwanawa womuntu ohau monikila miilonga a longa, sho aantu ta yemu tanga noku mu tumbuleka yo taya pandula kwaashoka eya longela,’’ Nangolo ta popi ngaaka.

Ta ti, aanamibia oya pandula ashihe Geingob eya longele sho shoka engathithi li thike mpoka lya thiki mpaka.

Nangolo okwa ti, Geingob okwa kala emwiinekelela iilonga, no kwa kala hemu thigile  pehala lye aluhe ta zi po.

“Otandi ndhimbulukwa nawa olweendo lwe lwa hugunina sho ayi koAmerica, okwali a thigilendje iinakugwanithwa ya yooloka no kwali alombwelendje ta ti, sila oshimpwiyu, sila oshimpwiyu, nani ota laleke kutya natu sile oshilongo she oshimpwiyu,” ta popi ngaaka.

Ta gwedha po ta ti, ota dhimbulukwa Geingob ta popi ta ti, “oshipu oku teya, ihe oshindhigu oku tungulula”.

Omukokoli presidente Sam Nujoma okwa ti, sho a li uuvu onkundana ya kuume ke, omupresidente gwaNamibia omutitatu, oya li yemu shololitha noku muuvitha nayi noonkondo.

“Omahekeleko ga kala taga gandjwa iiwike itatu ya piti okuza moshilongo oshowo kiilongo yokondje, oga ulike uuwanawa waGeingob, ita tangwa ashike mokana ihe okwa pandulwa ko yendji,” ta popi ngaaka.

Nujoma okwa ndhimbulukwa Geingob onga ependafule, omulumentu gwo mbili, omuleli omwaanawa, omulongi oshowo onkulungu.

Niitya yahugunina Nujoma sho a li a thikama pooha dho shiketha shaGeingob, okwa popi ta ti, “enda po nawa kuume kandje”.

Omupresidente omutiyali gwaNamibia Hifikepunye Pohamba okwa ti, ezepo lyaGeingob olye ya gumu noonkondo.

“Iilongo a longele oshilongo shika oya lundulile Namibia ponkatu ombwaanawa,” ta ti ngaaka. Pohamba naye okwa ndhimbulukwa Geingob, onga omupresidente gwaantu, ngoka a li ena oshilongo she komutima. “Ondali nde mu pe oshipundi nomutima aguhe oshoka okwa li omwiinekelwa,” Pohamba ta ti. 

Geingob okwathigiko omukulukandhi gwe naanona yahetatu

vkaapanda@nepc.com.na


2024-02-27  Victoria Immanuel

Share on social media