Otjisuta katjipo kanaa tja ri po otja kOnamibia nEhi rOvandoitji

Otjisuta katjipo kanaa tja ri po otja kOnamibia nEhi rOvandoitji

Omukuramenepo wEhi rOvandoitji mOnamibia, Thörsten Hutter, ma kahururrura na yauzua i Ueriuka Tjikuua, kutja Otjiṱiro Otjindjandja tji tja tjitwa tjandje Ongutasaneno yOmihoko Omikutasane yo 1948, oyo ndji penga nOkuvera Ongatukiro yatjo tjandje kaiko. 

Ye keya kombunda yatjo. Indji ondji ri ongurameno yEhi rOvandoitji otjihungiriro atja uta. Pendje nokupaṱana kutja mbya tjitwa kOvanamibia oruveze ndwo ya ri Otjiṱiro Otjindjandja. Hutter ma itaverasasaa  na Tjikuua ngu ma tja okuza komautiro wotjihungiriro Ehi rOvandoitji ra twa ombaze pehi kutja tje ri Otjisuta okutja oro kari nokuṋuka mo eyuru.

Jacinta Kasume, wari orukoro pokati komawoko woo Hutter, Tjikuua novapuratene, ovengi omitanda  otjiokuvehonga omakuruhungi nga. Tjikuua wina okuyaruka ovihambunda ma raisa kutja tji va ri mOrondona tjehi ndi Ounited Kingdom, ozohahende ze ve pere ondunge yokutja okunanena ohoromende yEhi rOvandoitji kotjombanguriro tjOmihoko Omikutasane Tjondumbo Ombwa Moveta, ma rire omungandjo indee.  Hapo Ehi rOvandoitji kari ya rora okutoora nokutjinda epu ndi komutima waro auhe nokuhina enyando?  Hutter ma paṱasanisa na tja ri nomaunguriro kumwe na Namibia omawa okutja kamuno’ uatjiri moumune imbui. Okuhungirira ko ngukutu yEhi rOvandoitji nayo okupaṱasanisa oveta youye yOtjiṱiro Otjindjandja, Ngamane Karuaihe-Upi, matja omatorokero wayo owina i yomahi wokongurova tjimuna Ehi rOvandoitji mozombwiro yawo oyeni. 

Tjikuua wa yauza kutja otjo tjiri nandarire ku nehi ndi ve hungira otjovandu mbe ha ṱeki pu naro poo mbe hino’ nḓengu yaro naro otja rimwe ehona mouye. Nu tjii hapo ndoovazu onao otjihungiriro ku naro atja tji munika  kutja o tja katjotjiri poo otjo pokati komuhona nomukarere? Okuiisira komambo wokaṋepo kondjuwo yozoveta yehi rOvandoitji, Sevim Dagdelen, tja ri muno mOnamibia mo-2022, ngwa tenene kutja otjihungiriro tja Namibia nEhi rOvandoitji otjo muhuurua omukuru nomuhuure omukuru. Pu mape heye kutja Ehi rOvandoitji ri nana Onamibia keyuru. 

Otja mo tjinyo tja kemwe ku kuza oukambe owini, Tjikuua, ngamba omatyasaneno ye kayenda komurungu okuṱuna ozohaviho mOnḓuvasaneno Yaapamwe (Joint Declaration, JD).