Author: Kae Matundu-Tjiparuro (Kae Matundu-Tjiparuro )

Home Kae Matundu-Tjiparuro
Geingoba wa isa Onamibia nouza ngamba mbu munikwa 
Post

Geingoba wa isa Onamibia nouza ngamba mbu munikwa 

Nandarire kutja katji sanene ku itjo tjeyuva tjingero ndari Osondaha ombura ndja zuko, yari ongahukiro kutja otjikamba otjizoozu tji tja wira kombanda ya Namibia eyuva ndo mo 2024, ngamba tji hoverera Onamibia mohamunika.  Itji tjari ongahukiro Oritjavari tji ya ri yane ku Tengarindi. eyuva romazemburukiro wonḓiro yOperesidenda Oitjatatu ya Namibia, omuyaruke Onongo Hage Geingoba. Ngwa...

Otjikandjoze tja kapitisa ondaya ya Jakob Marenga 
Post

Otjikandjoze tja kapitisa ondaya ya Jakob Marenga 

Oruveze nduasere kutja ondururiro naṋi Ovakandjoze vemune ondaya, indui Ojakoba Marenga mOtjomuise ondaya indji nambano yevepenge.  Ombongarero tji ya rundurukire ko Theo Katjimune. Yozombara zOvambanderu nOvaherero nḓakuta epango mongondjero yokutja  Ehi rOvandoitji riitavere kotjiveta Otjiṱiro Otjindjandja, Ondjesiro, nu tjazumba harukuru iṱune mbiya sere okuṱuna. Mumuna Otjisuta tjombinḓu. Okomiti ndjiungurira ya ri aya vareke osikore indji...

Ovambanderu nOvaherero ma ve kateza otutjindo tuao
Post

Ovambanderu nOvaherero ma ve kateza otutjindo tuao

Tjiyeri 28 ku Tengarindi epaha ra Tjiute rOvambanderu nOvaherero apehe puveri mevaverua ma ve wirire otjehapu rozonjuitji mohambo indji Eharui mOkarukuvisa  mondendera ya Ghanzi mOtjauana.  Oure womayuva yevari, tjiyeri etenga nayevari ku Seninarindi pu ma veteza no ku korokoha etupa rorutjindo ruao okuza indi nganda va raukire okuza kOafrika kondivitivi yaro averaukire Oangola, aveyataka Okaoko,...

Ombara ya Tanzania ya yakura ombamba yaihe omunene
Post

Ombara ya Tanzania ya yakura ombamba yaihe omunene

Ombara yotjiwaṋa tjOvahehe, tjehi ndi Otanzania, katjisupi ya ri mEhi rOvandoitji, okuyarura ombamba yaihe omunene.  Ihe omunene Mkwawa, aa pirura ohuurire yEhi rOvandoitji nu mo 1895 a twa ombaze pehi kutja “pendje nokuriwisa kehi yohuurire yOvandoitji, meve rwisa ngandu komayanderondero, nu pendje yokuriyandja me ṱondjembo yandje omuini”. Mo 1898 kotjiuru tje aku turikwa otjimariva tji...

Ombatero yomatau poo Otjisuta tjomahavarwa?
Post

Ombatero yomatau poo Otjisuta tjomahavarwa?

Ozoeuro omahavarwa 17 N$, nḓeri Ozondora za Namibia omahavarwa ape o-324, oonḓengu yotjisuta ozondekurona tjiva tji ze vyavanga, okusasaneka nokutambatamba. Okusasaneka nOzoeuro etau o-1.1, nḓeri Ozondora za Namibia ape omatau o-18 N$ otja kOnḓuvasaneno pokati ka Namibia nEhi rOvandoitji. Ehi ndi tji tje rivangera otjombatero kozondekurona zoviwaṋa vyovaṱi novakuru mba ihamisiwa i yOtjiṱiro Otjindjandja. Tji...

Oviwaṋa tji vya ningire ombatero Ehi rOvandotji mapeya ari vatere? 
Post

Oviwaṋa tji vya ningire ombatero Ehi rOvandotji mapeya ari vatere? 

Ndoovazu oviwaṋa mbya ṱunwa vya ningire nao ohoromende yEhi rOvandoitji mai yenene okuvivatera nombatero ovyo mbi mavi munu kutja mavi hepa. Indjo ondji ri imwe yozombangu nḓe ri mOnḓuvasaneno yApamwe, Ojoint Declaration, OJD, pokati kohoromende ya Namibia nOyehi rOvandoitji, okuza nokuṱunwa.  Oyo nai ndja kuramene okutuwa omunwe kembo i yomahi ayeevari nga i yOministera ya...

“Opuwo! Opuwo!” Ozombara za urwa nonḓukwahere mOtjiṱiro Otjindjandja
Post

“Opuwo! Opuwo!” Ozombara za urwa nonḓukwahere mOtjiṱiro Otjindjandja

“Opuwo, opuwo”, ozondekurona zOvaherero nOvambanderu maze tja, naze weza ko kutja kanaaze uhara amaze haama uriri aza pata omake mumwe okutarera nokuyandjera kangamwa, kutja ohoromende ya Namibia nongwao yEhi rOvandoitji. Okuryama komurungu nokutomba omausemba wawo otjovakwatera, okuvenyengurisa nokuvezunḓira mOtjiṱiro Otjindjandja okutjitwapo nokuvekuramenapo mutjo pu pe he ri. Ozombara kehi yEhika razo ra Kandjoze za tjere...

Omikambo vya tjimanga mavihepua kouhasemba wOtjiṱiro Otjindjandja
Post

Omikambo vya tjimanga mavihepua kouhasemba wOtjiṱiro Otjindjandja

Ohoromende ya Namibia maiso okutoora omikambo vyo vihando mbi ma vi munika tjimanga okutuna omauhasemba kOvaherero nOvakuena ohunga nOtjiṱiro Otjindjandja. Ondekurona Matutuareuaijaņi Tutjavi, omuture wa Kaoko, matja morutuu orupaturuke kohoromende. Osondaha indi tjiyeri 12 ku Rozonḓu, omazemburukiro oyetja 121 womautiro wombiririro yOvaherero yohuurire yOvandoitji, nga utira mOkahanddja mo 1904. Ombiriro yohuurire yovandoitji ndja ka tuara...

Ondjembo yo 12 ku Rozonḓu 1904, mo Kahandja maizemburukua 
Post

Ondjembo yo 12 ku Rozonḓu 1904, mo Kahandja maizemburukua 

Ozondekurona azehe zOtjiṱiro Otjindjandja nderi mOtjomuise maze kuua okuworonganena poruveze indui rOmihoko Omikutasane mOkatutura mondivitivi peyuva rongumbiro okuzemburuka tjiyari 12 ku Rozondu mo 1904. Ndiri eyuva ondjembo tjiyaposa mOkahandja ovita tji vyautira mOkahandja okupirura ohuurire yEhi rOvandoitji. Nandarire kutja indji ondunge ndjazu mOkomiti yOzom,bara tjiva zOvaherero nOvambanderu, ohunga nOtjitiro Otjindjandja tjtjiheri tja karive okutja kangamua...