Ouhonapare mawuutu otjiungura kotjiveta nambano- Hoveka

Home National Ouhonapare mawuutu otjiungura kotjiveta nambano- Hoveka

Omutjange wOnganda

OMUVERO WA KA¬UMBA- Otjiungura tjokotjiveta tjokuraisira ohoromende ya Namibia kutja omatwirisiro wombara yOuhonapare Wouvara wOmbazu wa Hoveka kehi yotjiwana tja Tjimana yekayendavi kayesere okumunikwa otjomakuruhungi, Ombara Turimuro Hoveka watjere nao potjitjitwa ihi Oroviungura ndazuko.

Matja onganda yayo omakuruhungi yatjita rukuru mombura indji o 1923, ombara Nikanor Katookui Hoveka tjaete otjimbumba tjimwe tjOvambanderu nOvaherero okuza motumbo twa Katjombondi, eekuturisa mEpukiro. “Oruveze tjingero Ombarotjitambi yOvaherero oruvezendo, Hosea Katjikururume Komombumbi KuÞako, otjanana oruhindo rarwe tovandu vetu atwara kOmongua,” matja naraisa kutja  ovanane aveevarimba kavari notjiungura otjizeu notjina makuruhungi uriri tjokukutura ovandu vawo kondjoke yohuurire yOvandoitji, nawina tjokuvepandura motumbo twa Katjombonÿi. Nungwari tjingetjo vari notjiungura tjarwe otjizeu tjingetjo nomerizirira okuvenana motjirwa tjawo tjokukotora ehi roo ihe noo ina. “Okuvenana okukotora ehi rotjizeero,”matja. “Vahanika kokutja eyuva rimwe vekotoke pamwe nu vekawondjise otjirwa komurungu tjehi rotjizeero.”

Munao Hoveka otjimatja otjitjitua tja Roviungura ndazuko otjeri orukondwa rwarwe uriri rwekuruhungi rOvambanderu nOvaherero. “Oomautiro wOuhonpare wOuvara wOmbazu wa Hoveka notjiwa¿a tja Tjimana noutwe okurikwamba komauhonapare  noviwa¿a vyarwe vyombazu, nu otjotjiri kunohoromende youyara nongutuke ya Namibia mokupaha omazengururiro kepu emwatamwate rehi rotjizeero.”

Matja nandarire kutja ehi kandiri omazengururiro porwe womauzeu wonÿunino nombiwko nawina ombazu yonuhoko, tjingetjo omauzeu inga kanaayezengururwa nokuhinehi. Posia ngunda epurehi arihiyazengururwa, oviwana avini nomahauhonapare wombazu ayehe pamwe yasere okukara nozongondjero pamwe otjomundu umwe okuzengurura omauzeu wovandu wawo monÿunino, ombwiko namombazu yawo. 

Nguda aperi nao, katusere okuyandjera ovandu vetu oku¿i¿iwa nokusiniwa iyoumauzeu wonÿunino nombiwiko nawina ombazu. Twaso okukondja kokutja mukare ombangu mehupo namominyo vyawo, kukuheri kourike wawo momauhonapare nozonganda zawo zombazu, nungari otjomundu umwe. “Munao imba mbekondja okutuha¿a tjingetjo nokutuhonaparera, momwano tjingewo omakuruhungi mayevehongo nokuveraisira.  Mo Namibia ongutuke youyara, nambano mbuturi ovatjite vomakuruhungi wetu oveni novatjange vawo oweÞe, otjitjitwa ihi ndinondi otja tjimatjiruhungirire,” Hoveka matja. 

Matja ombazu nongaro novitjitwa vyotjiwana poo omuhoko, kavisere nu ngaaviroro okutjita ombangu kovandu vozombazu noviwana vyarwe mbiheri vya Tjimana. Munao Ouhonapare wOmbazu wOuvara wa Hoveka, otjokuwoko kohoromende, munao otjiuri ohoromende ya Eiseba pumapehee kutja kausere nu kamaa iroro okuungurira onÿero yovandu va Tjimana uriri. “Mauso okutara kozonÿero zovandu avehe mbeturira nokutumbira mo Eiseba,” omwini mayauza nao. 

Tjingetjo, ouhonapare imbwi kausero okutjiwa porwe kutja  mo Eiseba munomauhonaparwe nozonganda zombazu zarwe, nungwari tjigetjo wasere okuyandja ondengero ndjeupwire “komauhonapare yarwe inga novanane vawo kutja vazemburukwa poo kaveyazemburukwa nu kutja ou¿epo wonganda ya Tjimana poo kau¿epo. No kungura kunawo.”

Hoveka matja  Mena okutja uuhonapare wOmbazu wa Hoveka kanaa uyenene okuungura ousopoke  okuyeta omekurisiro kovandu avehe mbeturira nokutumbira mo Eiseba, kutja ou¿epo wonganda Tjimana poo kau¿epo, ndoovazu kaunokuzemburuka ousemba nouyara wou¿epo  wozonganda zombazu  nomauhonapare warwe, nawina otjiungura tjawo otjounane wovyungura vyohoromende okutara kozonÿero zovandu avehe.

Hoveka matja onganda yao ya Tjimana aaivanga kutja ouhonapare wayo wombazu uzemburukwe kotjiveta kutja oviungura vyayo mbimayiungura virire vyo kotjiveta aviharire ouzororunga. “Mowatjiri owo otjouhonapare poo otjonganda ya Tjimana kawandinondi owo mauzu kororowa. Ousemba wawo okukongorera ombazu kaukarako uriri, nuNgwari oyo wina kanaa iuyekwa,” matja.   “Tjeri  ohepero  nu tjotjikoro  tjitjetuhingi okookutja omakuruhungi wetu notutavi twawo yenyomoke otjotjirumatwa tjetu, nu tjinene yezemburukwe otjatjiyasere. Ihi katuna kutjizera nokutjiningira kouwa wohoromende poo kaa¿i, nungwari  otja komazeva nomaraa nomaundjiro wo Ngunÿeveta,” matja okuhandjaura kokutja ongwaye tjaa vepaha okuzemburukwa kotjiveta iyohoromende. 

“Omutjunikwa Onongo Hage Geingoba tjeya kotjihavero, wayanisa okutunga ONDJUWO YA NAMIBIA ndjihina maayiisa karive pendje. Ovandu vetu aruhe vendjizemburukisa oruyano indo tjinga aaverimunu kokutja vapaterwa pendje nondjuwo indji. Ndinondi ami meyenene okuraera ovature ovakwetu, kokutja otjitjiri nangwari katuyesewa pendje nungwari oweÞe wONDJUWO YA NAMIBIA.”

“Ngatuyandje okuwoko kukwapwire,  nombatero ndjirohepero koviwa¿a avihe vyombazu mbyasere novina makuruhungi mbimavipaha okuzemburukwa, mbihiyazemburukwa nu mbirumuna kokutja viri pendje nONDJUWO YA NAMIBIA.  Ngavetjiwe kokutja okuwoko kwetu opukuri punawo nu turi punao mozongumbiro kovakuru vetu noo tate namourizemburuka mongondjero yawo yokutja ousemba utjitwe nokutja tjiri eyuva rimwe watjitwa nowo varire orupa rONDJUWO YA NAMIBIA ndjihina omundu umwe maimwesa pendje.”