Hungiro, korui kupi konganda kupi?
OTJOMUISE- Omandaha o Senata yOvaherero kehi yOuhonapare wOmbazu wOvaherero maiworonganene mEhungiro moresevate ya Tjinene.
Ngunda omambo ayaingana motjiwaøa kutja oyo maikazika Ombara Otjitambi yOvaherero moruveze romuyaruke Onongo Kuaima Riruako, omambo inga ngamba kayeyakara nongahukiro nomambo ngumayeituka kozondavi zomiti uriri. Nu ndoovazu otjo tjiri ombongarero indji maikazika, tjingetjo ovavarekua kaveyaraisiwa poruhaera nuimba ovavarekua vomana ngumayetamunua owo ozondjamba. Otjikamangarate tjomaøangero yovaøangua kombongarero indji, matjizemburukisa ovaøangua kutja Ombara Otjitambi yomuhoko, Kuaima Riruako waÞa tjiyari yevari ku Ngarano ombura indji neye monÿiro tjazumba wina akongorerua iyomuÞize Ombara Tumbee Tjombe, omayuva tjiyari 31 ku Suramazeva ombura indji. Munao, otja kotjikamangarate tjorutuu romaøangero inga, ombongarero indji otji mai ™kapaha nokuzika omuyarukirepo womuyaruke Ombara yetu∫.
Omutjangerepo wOuhonapare wOmbazu wOvaherero, Unotjari Katjimune, erero watjirirue amayazau ombongarero indji mu Keetute. Eye wapambarerere kutja ovahaame vombongarero indji ombara aihe nozorata zayo omurongo nambari novakuramenepo votutu tutuwira kehi yOuhonapare wOmbazu wOvaherero. Pari ozondjamba zokutja otutu itui aruhe maruso okuhinda ovakuramenepo omurongo posia kapena ongahukiro kutja owo mavekarira orupa rombongarero okuura poo okukapuratena uriri nokuhatoi? Tjigetjo Katjimune mu Keetute kena pakahururire kutja ombongarero oyo mazikiro wOmbara Otjitambi poo indee otjikamangarate tjomaøangero otja tjimatjihee.
Ngunda amapemunika ayo otjingi motjiwaøa tjiri kombepo yomazikiro pombongarero ya Hungiro, tjingetjo muna tjiva motjiwaøa mbumavemunu kutja ngahino ombongarero indji yasere kungunda amaikaøuøunga uriri. Poo nandarire okungunda amai kavareka nokumutanda nu tjazumba okumutjiukisa motjiwaøa kutja otjo tjimutarere nu harukuru tjapo tjimuyauze nutjimuzike. Pombongarero indji mapeundjirua ape ovahindua o 600.
Ngunda aperi nao omituaro via Hungiro kavina kukuturua nu mavikapita ko Mauaneno. Otjiveke tjimatjiyende otjiwaøa tjitjakaza kEhungiro ndoovazu ombongarero ya Hungiro yakamanuka komurungu womayandero wotjiveke iho, matjikumukire kehi ra Tjawana. Makuzu ndoovazu orondu mena rokutja ngunda amapemunika ayo otjiwaøa katjina okuiimbura eimburiro rimue, kutja orokuzika poo orokuvareka poo orokukatanda ondjira komurungu yomazikiro, mapeya ombongarero ya Hungiro aikarepara. Otjo tjiri mapeya aikarenga orondu nandarire motji kamangarate tjomaøangero oyo yaraisiwa ayo maikarenga nganduu omayuva tjiyeri yane komueze mbumauyende. Pumapehee kutja mbumavei kOtjawana mavei avekotoka avee kuiivazako.
Omayuva tjiyeri 26-28 motjirongo tja Mauaneno mOrukondua rua Tsabonga mouye wa Tjauana, otjiwaøa otjimatji kerikuamba kunEpaha ra Tjiute mehindo nokuza ko South Africa, owo mberi ozondekurona zaimba mbahukire ominjo mondjembo ya Katjivitjouanga yo 1896, 1904-1908, avetaurire kOtjauana nganda avekarimbara wina ko South Africa. Ozondekurona inÿa zena ovitjitua viombazu omayuva womasuviro ingo kehi yorutu rombazu indui o Ritungee.
Ondando yomboronganeno indji Epaha ra Tjiute okukatjiwasana nu tjinene imba nai mberarera mo Tjauana na South Africa okukaungurisa okaruveze inga okukatutumuna ombazu yawo, oyo nai ape ndjivapandjara nandarire indi eraka tjinga nai mokati kawo amuna ouÞiÞi keke uriri mbehungira nokuzuva Otjiherero. Otjovandu avehe mbahupa ondjembo nu nambano mbumavekaworongana pamue, tjingetjo mapeundjirua kutja mave kaserekarerasana orutjindo rondjembo, omuano mbuyeveÞuna nondjira komurungu.
Omaworonganeno inga yapitira mouyenda wOmbara Otjitambi yOvaherero, omuyaruke Kuaima Riruako ko Vryburg, South Africa ombura ndjazuko ozondekurona okuza kOtjauana nÿakakara pomahakaeneno inga motjirongo o Kglatamenga puzekeriyandjera kutja omaworonganeno tjingeyo ya Vryburg, ombura indji yekakare kOtjauana.
Ouyenda imbui wina mumuna ombara yOvakwena, Dawid Frederick noruhindo rue; Ombara Otjitambi yOvambanderu, Aletha Karikondua Nguvauva; Ombara ya Tjimana, Turimuro Hoveka nOmbara ya Maruru, Hiangungo Kapia, okombunda yozombura omurongo nai Ovambanderu mo 2004 kehi yOtjiuru tjOvahona, Erastus Kahuure, tjivaire kouye tjingewo wa Tsabonga.