Ozombura esere za Vitoto ozouye okumuna ohangauti ngamba mu vi ri

Ozombura esere za Vitoto ozouye okumuna ohangauti ngamba mu vi ri

Ouye okuyekurimwina kutja Ovitoto ngamba kombunda yozombura esere zomazikameno wavyo ngamba vi ri pu vya ri ozombura esere kombunda ya nao.

Indji ondjiri ondando yomazemburukiro woresevate ya Vitoto omayuva womasuviro nga mOkandjira. Ombara ya Vitoto, Vipuira Kapuuo, ma tja otjovandu ngamba mbe hi nohange nomekurisiro woresevate yawo, kave nokutjita omukandi poo okuyoroka, orondu kape notjiṋa tji tja sokuveyorokisa tjinga ave nomuiihamwatima kutja Ovitoto ngamba katji ya rora okunyinganyinga kaparukaze tji kweya komekurisiro. Ngamba ehi ra Vitoto ri nozoheketara ape 62,000 ngunda indo rukwato rwa vyo aru nyomokera ko. 

Osikore ya Nduezongange oosikore aiyerike moresevate okuza ko 1944 ngandu tji pe ya okutungwa oya Ruuua yombutiro oupe kehi yombatero yapeke yEhi rOvandoitji. Yarwe onganda yoporise, yotutumbo novikunwa nokirinika. Oviṋa vine uriri ooviraisiro vyomekurisiro mOvitoto. Okusasaneka nozoresevate zarwe ozo nḓeeku uta ape mozombura inḓa o-1970, tjimuna Okamatapati na Tjombinḓe, ozo momekurisiro ndino nḓe hi na maaze sasanekwa ku nOvitoto orondu ze kura. 

Munao otji mavi zemburuka ozombura esere omuhoko okuza motumbo twohangauti twa katjombonḓi kombunda yovita vEhi rOvandoitji rohuurire otjiwaṋa tji tja hara okuyandekwa na tji pandjara ominyo, ouini watjo wehi, ovinamuinyo nandarire ombazu nu tjiva tji ve taure. Vozo ndekurona nḓa kakwaterwa tjimuna mOtjauana na South Afrika. 

Okutja Ombara Kapuuo otji ma tja mozombura esere inḓa otji pe hi notjinanyuṋe kaparukaze. Pendje nomayuru nomahi okuyekurimwina ohangauti ingee ndji ri kombanda yovature va Vitoto. Pu va ṋangere oviṱo vyohoromende pekepeke tji va vaza naṋi veeku rimunina oveni kutja Ovioto ngamba tji ri imba pu tja utira ozombura esere nḓa kapita. 

Ma tja ovahuure vozomburu za Souh Afrika kombunda va kamuna kutja va tjita ondataiziro okuveundurira kOvitoto na ve vanga okuvehumbururira komakuti kokure. Tjimuna ovakwao va Pukiro. Posi ya ovanane va Vitoto novature ave twa ombaze pehi kutja mave panḓere mOvitoto, mondivitivi yehi okuraisa kouye kutja ongari omahi wawo.