New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ehi rotjizeero mariyende amarinyinganyinga hapo?

Ehi rotjizeero mariyende amarinyinganyinga hapo?

2018-10-05  Kae Matundu-Tjiparuro

Ehi rotjizeero mariyende amarinyinganyinga hapo?

OTJOMUISE- Mapemunika ayo imba mberi pombongarero yOtjiwana yEhi Oitjavari kaveire omugandjo otja rutenga tjaapetiriwa nungwari omakarero wawo pombongarero indji yatjiti kutja epu rehi rotjizeero rimune ombango ndjayenene nu ndjeripwire.

Okuza kerero ovanarupa mombongarero indji tjivahanikire moumbumba mbumba okukorokoha omapu peke peke ngatjama nehi, mumuna ehi rotjizeero, tjingetjo ehi rotjizeero rahanenwe motjimbumba tjaro peke kuro orini tjitjautire oku¿o¿onga mepundi. Epundi marimunika ayo wina ondanana ombango onjingi nonene yovanavito vyohoromende tjika ovovihako ovinene mohoromende okuza kerero otjimbumba ihi tjitjautire okuhaama nokukorokoha etupa rehi rotjizeero atjananene ombango, muvarwe ovengi, o ministeri yOmatungururiro wEhi, Utoni Nujoma; ohanende onene yohoromende, Albert Kawana; o ministera yOtutumbo nOvikunwa, Omeva nOmahwa, Alpheus !Naruseba nawina oministera yOukohoke mOvyombanguriro, Sackey Shangala. 

Tjingetjo epu indi rananene otjingi tjomauhonapare wombazu wOvaherero nOvambanderu, Ovakuruha nOvatakume, muyarwe omengi yomauhonapare wombazu. Tjingetjo epundi indi karananene ovahungire vomaraka inga uriri nugwari wina rananene ombango yovandu votukondwa poo mbehungira omaraka yarwe tjimuna Otjambo poo Otjilozi. Muwo mumwazire oumune mbumautja ehi rotjizeero kangendo uriri kwiimba mberi munda imbwi, pumapeheee koktua vaimba mberi korupati rweyuva komamuho, nungwari wina oro enangendo nandarire nganduu kovature nandarire vorukondwa rwa Zambesi.

Otjimbumba ihi tjari notjiungura tjokutara momapu ngumayeso okutarewa ndinondi ombongarero aihe moumbomi wayo tjimaiworongana pamwe rukwao nambano okutoora ozongutiro zayo zehi ozoseinina. Momapu wotjimbumba tjehi rotjizeero ndari kohonga omapandjarero poo omayekero wehi oruveze rohuurire nokutja mariyarurwavi koveni varo mboo kwiimba mberipandjara. Embo ehongonewka rotjimbumba ihi rari: Ehi rotjizeero nomakotorero waron kehi yovavatere rotjihungiriro ihi yonongo Fanuel Kaapama nohahende okuza ko South Africa Tembaka Ngcukaitobi.

Mozongutiro ndumazezu motjimbumba ihi ndinondi muhukomunene ndumazeya komurungu wombongarero aihe mouparanga wayo, oumune wotjimbumba outenga okutja ousemba wehi rotjizeero uzemburukwe nukuwo kwiitaverwe mo Namibia. Korutjavari okokutja ousembwa imbwi tjiwazu nokuzemburukwa nambano muwo mutarewe oupapi nouparanga iyorutu rwapeke ndumarusembamisiwa iyotjiuru tjehi. Oumune wotjimbumba ihi mbwatjama nomazemburukiro nomavarero wehi rotjizeero okokutja orutu ndumaruurikwa iyotjiuru tjehi nambano okutara mourekoto wousemba wehi rotjizeero neningirra rokutja riyaruke koveni matjizo okuzikama nozoperesende o 60% zaimba mbapandjara ehi notjihupe tjozoperesende ozo movandu varwe ovatjiwe ovo mbumaveurikwa iyotjiuru tjehi.  Yari ongahukiro kutja epu rotjizeero tjehi razuvakerwe navi kovengi, tjinene nene okuza mohoromende novovito vyokombanda vyayo. Ndinondi okuza motjihungiriro motjimbumba ihi nu tjinene okuza motjinyo tjoveni imba mbaÞira ehi rawo nokuza motjiÞiro tjawo otjindjandja aveyekwa omahi, ovengi mohoromende ndinondi vapatururire omeho naverire ovapupurukwe kehi rotjizeero. Tjinene nene mokuzuva kokutja imba mbapandja ehi tjinene kavetja ngaveyarurwe komahi inga wao wotjizeero nungwari vevanga kokutja petjiukwe kokutja munovandu mbata nu tjivaza nokuta, avepandjara wina omawini wawo mumuna ehi. Otjo munao tjivenigire okookutja petjiukwe nu pezemburukwe nao. 

Ongahukire kovengi okuza motjihungiriro tjotjimbumba tjehi rotjizeero kutja ovengi maveyenda yenda amevepaturura omehi kutja penovandu mbapandjara ehi. Nambano ohoromende otja tjiyaparura omeho nai otjatjimapemunikayo yeyepaturura nai, okutara kokutja nambano ovandu imba mbaihamisiwa iyohuurire nganda avepandjara ehi rao, nambano maivetjitivi tjimuna otja tjiitara nokuopangina ovandu avehe mbaihamisiwa iyohuurire.  Mourizemmburuka wokutja ovandu imba mavevaterwavi, kukuheri kokutja mavekotorerwa omahi wao wotjizeero, okokutja mehi arihe ohoromende ndjiyarandere omahandurisiro, tjitenga kutarewe kuwo.  

Tjarwe ndjari ongendo yovandu ovengi tjinene imba vomaraka warwe ngeheri yaimba mbapandjara ehi, yari pokutja omahi wotjizeero yerarakwanwa iyomihoko peke peke nu hapo otjina ihi katjina kuyeta ozondjakaha pokati komihoko imbi. Omihko ovine peke peke mbyapandjarehi vnoumune umwe mbumautja okuza kororowa ovyo avitura pamwe poo avirarangansana nu ngamba virarangandasana okutja indji otjiihasere okurira ongendo kaparukare. 

Tjarwe ndjari ongendo tjinene koviwana imbi mbyapandjara ehi okoo kutja ovyo nai venouzeu wokukavarura ozongungu zovati vawo ozengi kundinondi nderi momahi wapeke poo momahi mumwahandurisiwa ovandu varwe. Owo nai otjivehina ouyera kaparukaze wombazu yawo tjinga ovenin vomahinga avetwapo omaningira omazeu oyo ngeri ombutarero muwo okuzemburuka ombazu yawo okuura. Munao ongutiro otjeri kokutja ndeheri ehi arihe nungwari indotuveze atuhe puhena ozongungu inda tukamburwe iyohoromende. Tjazumba noho oto nai otuveze twovirumatwa vyombazu.

Momauhonapare wombazu wOvaherero nOvambanderu pombongarero indji pena Ouhonapare wOvambanderu kehi yOmbara Kilus Munjuku III Nguvauva, Otjirata Tjombazu tjOvambanderu kehi Yombara Otjitambi, Karikondua Nguvauva; Ouhonapare wOmbazu wa Maharero kehi yombara onene, Tjinaa¿i Maharero; Onganda yOnguatjindu ndjakuramenawpo i Benestusn Kandundu; orutau rOuhonapare wa Kambazembi ndwakuramenwapo iyomuhona Alex Patengua Tjihokuru wa Kotjituuo;ombara Manasse Zeraeua wa Maruru norutu rOtjirata tjOtjihungiro tjOtjiÞiro Otjindjandja tjo 1904-1908 kehi yomutjangerepo watjo, Uerikua Tjikuua. 
 


2018-10-05  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media