Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Oshipale sha yangata po komulilo thilu 

Home Front Page News Oshipale sha yangata po komulilo thilu 

ONGWEDIVA-Omulilo ogwa thigi egumbo lyaFarres Ambata pomutenya, sho iilya ayihe mbyoka ya li ya longo mepya nuumvo ya pi po thiluthilu, momukunda Iihongo moshitopolwa shaNayena mOndonga.
Omulilo ngoka ogwa li gwa ziilile puushinda, gwa kunkula kooha dhondhalate sigo gwa thiki moshihawawa moka iilya ya li ya tentekwa.
“Omulilo inagu etwa kaanona ngaashi tashi popiwa komalungula, ihe omulilo okwa li gwa temwa kaanegumbo sho kwa li taya fike iiyagaya konima sho ya mana oku opaleke egumbo lyawo,  Etiyali potundi 12h00 yomutenya,” Selma Joseph ngoka oye omukuluntu gwomegumbo ndyoka lya pya iilya ta ti ngaaka.

Ta hokolola ta ti, opwa li pwa piti ethimbo eshona omulilo ngoka gwa dhima, ihe ogwa ka tutuma sho pwa gwedhwa iiyagaya kombanda kugumwe gomegumbo moka.

Ta ti aashinda mboka okwa li ya tameke okudhima omulilo sho ya mono tagu yake guuka kooha dhondhalate gwa lamba omwidhi.
Joseph ta ti oya li ya tondoka opamwe naanegumbo lye, ya ka dhime omulilo oshoka okwa li gwa tema gwa uka popepi nopaala yolusheno.
“Okwa li ku na ombepo onene noonkondo, ndjoka kwa li tayi taandelitha meendelelo, onkene kakwa li tatu vulu oku gu pondola. Manga twa ipyakadhila okudhima kombinga yopaala yolusheno, nani omulilo ogwa yaka nale komutala gwiilya, sho twa ka thika pugo iilya ayihe oya kwata nale omulilo, e tayi pipo thiluthilu,” Joseph ta ti ngaaka.

Joseph okwa ti oku uvite nayi noonkondo. Oshoka okwa li ya longa iilya nuumvo. Ta ti, okwa li ye na omukumo kutya otaya ka mona iilya ya gwana nuumvo oshoka omuvo gwa yi kakwa li ku na omuloka omwaanawa onkene inaya likola sha.
Ta gwedha po ta ti ayihe oye yi gandja miikaha yaKalunga. Kaye na nando onkone naashinda shawo, oye shi taamba ko noye uvite ko lela kutya oshiponga ihashi ningilwa owina.

Kansela gwoshikandjohoglolo Onayena Iyambo Natangwe Indongo okwa ti, konima sho ya li ya uvu onkundana ndjoka, oya li kutha onkambadhala opo ya yambidhidhidhe egumbo ndyoka nuusila, uushako wu li uhetatu oshowo oondoha dhoohi dhi li 32.
“Onkundana ndjoka ombwiinayi noonkondo. Okulonga iilya ohaku pula oonkondo niimaliwa oyindji, ihe yo inaya likola mo sha. Otwa li twa kwathele manga naashoka, omanga tatu pulakene naashoka tashi vulu okuningwa po opo egumbo ndyoka lyi yambidhidhe naashoka tashi ka tokolwa po, “ Indongo ta ti ngaaka.

Indongo okwa li wo a indile moshigwana kehe ngoka ta vulu okukwathela naashoka ta vulu e shi ninge nesimaneko. Naangoka e na ehalo ota vulu okuthika pombelelwa yakansela gwaNayena.
Kansela okwa li wo a kumagidha aakwashigwana ya iyuthe komalombwelo ga tulwa po opo ya vule okwiikelela komukithi gwoCoid-19.
“Kehe gumwe na kale e na okamaska ke ye mwene.  Naangoka itaa vulu oku ka landa, na kuthe okalapi kehe hoka ta vulu oku ipikila uuna tayi mokati kaantu, shampa ashike te ka yogo kehe esiku,” Indongo osho a kumagidha ngaaka.