Auleria Wakudumo
Ovalihongi ve li 3 795 ova mona eedjapo davo onghela koshivilo shomapito shoshiputudilo shaUnam, Etitatu monhele yoipindi mOngwediva.
Ovahongwanhu ava ova djala omanguwo momaifano a yooloka ngaashi ouhongi, oupangi nounambelewa voundjolowele, ouigininia, ve lihongela ounamapya nounaimuna, omavalulo nosho tuu.
Ovalihongi ova dja koiputudilo yaUnam ine yokonooli yomoshilongo – Hifikepunye Pohamba, Jose Eduardo dos Santos, Oshakati nOgongo.
Omukulunhu waUnam Nangolo Mbumba okwa holola kutya ovanafikola 800 ova djala omanguwo momaifano a yooloka okudja koiputudilo ine yokonooli.
“Onda didilika kutya omwaalu wovanafikola va mana omalihongo avo opomambada wa uka pombada mwa kwatelwa ava va djala omanguwo meedjapo domasters,” Nangolo ta ti. Nangolo okwa ti osha fimana oiputudilo i na eeprograma dipe odo tadi pula ovanashilonga moshilongo nokondje yoshilongo ngaashi eifano lokulihongela omahooli noikwamina moNamibia.
Namibia okwa taalela nale omashongo mahapu ngaashi oshikukuta, eheno loilonga unene movanyasha, okuhe na eshiivo la wana mokulongifa oinima yopaushitwe ngaashi elongifo leenhe detango, omahooli, oikwamina yomefuta nosho tuu, okuhe na eenhele domandulukilo da wana moshilongo, omaumbo, neepate inadi wana.
Nangolo okwa weda po ta ti oiputudilo oya pumbwa okuninga omapekapeko ndele tava didilike apa pa pumbwa elongo lopombada opo ovanailonga va kale va wana meenhele adishe.
“Onda shivifilwa kutya Unam okwa ninga nale omatokolo opo a longife osho tashi ufanwa “cutting-edge programmes” hano oprograma yokukandula po omashongo amwe a tumbulwa metetekelo,” Mbumba ta ti.
Unam okwa eta po omaifano ngaashi omanufacturing engineering program mowelding engineering, master of science mosustainable energy, master of science mopetroleum engineering nopostgraduate programs mogreen hydrogen, water, transport engineering nostructural engineering. Eeprograma edi vati otadi ka kwafela okuyambula po Namibia mokunduluka nome longi fo l e enghono dopaushitwe. Mbumba okwa kunghilila ovalihongi ava va djala omanguwo kutya ove na natango ondjila ile okumona oilonga nedjalo lenguwo otali ti ashike kutya ova katuka onghatu yotete.
“Onghene ohandi indile mu longife ounongo oo mwa mona melihongo leni opo mu mone oilonga nokuyambula po eliko loshilongo,” Nangolo ta ti.
-wakudumoauleria@gmail.com