[t4b-ticker]

Aanona Iilyo yOparliamende Ya Indilwa Ya Holole Omaiyuvito Gawo

Home Archived Aanona Iilyo yOparliamende Ya Indilwa Ya Holole Omaiyuvito Gawo

WINDHOEK

Omutumba omutiyali gOparliamende yAanona ogwa egululilwe metiyali moka iilyo iigundjuka moparliamende ya indilwa yi popye nokuholola omaiyuvito gawo kombinga yiinima mbyoka ya guma aanona moNamibia.

Aakuthimbinga ye li 39 mOparliamende yAanona muule womasiku gatatu oya kwandjangele kombinga yiipopiwa itatu ya simana ngaashi elongo, endilopalo lyomahupilo oshowo iilalakanenwa yomapendulopo. Aanasikola mboka kwa li ya zala omizalo dhoosikola dhawo, oya yambukile okuza miitopolwa 13 moshilongo noya kwatelwa komeho kuSharonice Busch ngoka e li Omunashipundi oshowo Omupehanashipundi gwe Timotheus Angara. Iilyo oya pulakene neitulomo enene kiipopiwa mbyoka tayi ya kumike ya longithe ompito yomutumba ngoka omutiyali okuholola omaiyuvito gawo kombinga yoompumbwe dhoka inadhi gwanithwa po natango okukaleka po omauthemba gaanona Aanamibia.

Omunambelewa goUNICEF, Rushman Murtaza ota ti: “Nguka omwedhi gweni moka mu na okugandja omathaneko, iiyetwapo nomadhiladhilo omape kEpangelo lyaNamibia kushoka tali longo opo yi hwepopaleke onkalo yaanona ya vule okuthika pomayakulo ga simana ngaashi elongo, uundjolowele, oondja, esiloshisho neyambidhidho, omauthemba negameno.” Ota ti aanona oyo aakuthimbinga ya pya ekodhi onkee naya pewe ompito okutula miilonga nokuulika uukwashigwana wawo nomauthemba gawo moshigwana pa ku ya pa omauyelele noompito dhoka tadhi ya pitika okuholola omaiyuvito gawo kombinga yiinima ya guma oonkalamwenyo dhawo, omapendulopo nonakuyiwa yawo.

Omunashipundi gOparliamende yaUNAM, Clever Mupaura, okwa kumike wo aakuthimbinga opo ekoko lyawo li endele pamwe nomainyengo gomoshilongo. Mupaura ota ti ehedhitho lyomayakulo popepi noshigwana pakugandja oonkondo kaanona okuninga omatokolo, Epangelo olye shi koneka kutya aanona oyo onakuyiwa yoshigwana oshoka oyo aawiliki yaNamibia yokomongula.

“Pandondo ndjika Oparliamende yAanona okwa tegelelwa yi thikithe omakemo gaanona okupitila momitungilo dhopapolotika tadhi opalele mEpangelo,” Mupaura ta ti. Ta gwedha po kutya ngele oshizemo shookundathana osha thikithwa momakutsi goombelewa dhEpangelo tadhi opalele, nena omaiyuvo nomauthemba gaanona moNamibia otaga ka gwanithwa po nuupu.

Mokupatulula pambelewa Oparliamende yAanona, Omunashipundi gwOmutumba gOpashigwana, Theo-Ben Gurirab, ota ti omutumba gOparliamende ogwo ompito kaanona okulundulula oonkalamwenyo dhawo dhi hwepopale. Gurirab okwa dhimbulukitha aakuthimbinga kombinga yoompito odhindji dhoka dhi li po kaathigona naayamba pethimbo ndika molwaashoka uuyuni ngashingeyi owa fa omukunda – ano omakwatathano oga hedhitha iigwana popepi. “Konena, aagundjuka naanona omu na oompito odhindji dhokuninga omahogololo gokwiihwepopaleka mwene, hangaashi nonakuziwa.

Omakwatathano niigwana muuyuni oga penduka po nokwaandjagana konyala koombinga adhihe. “Oshinima oshi li omakwathelathano lela giigwana ngoka ga tula po wo omahogololo ogendji ge na oshilonga, ngele kehe gumwe gwomune oku na ehalo nomatokolo okuya komeho nokusindana otashi vulika nuupu,” Gurirab ta ti. Omunashipundi okwa tsu omuthindo kombinga yIilalakanenwa yOmapendulopo, mbyoka yi li oshitopolwa shoonkundathana dhOparliamende, ta ti oshigwana osha hala okutseya kombinga yetulomiilonga lyomalalakano ngoka. Uuyuni owu na oomvula hetatu okugwanithwa po omalalakano ngoka gopamapendulopo, ngoka ga tulilwe po momumvo 2000. Gurirab ota ti Uukomitiye wOparliamende otawu ka shilipaleka kutya Namibia ita gwanitha po ashike omauvaneko ge, ndele ota ka longa po oshindji okushilipaleka kutya omumvo 2015 otagu ka kala omumvo gwetyapulo lyesindano. “Natu dhiladhileni okweeta po elunduluko lyasha muule woomvula hetatu dhoka dha hupa ko,” omunashipundi ta indile. Omutumba omutiyali goparliamende yaanona ogwa gongala kohi yoshipalanyolo, “Egumbo lyOshigwana nOmugameni gOmauthemba nOnakuyiwa gAanona.”

Omutumba gwotango gwa ningilwe pokati komasiku 14-18 Mei omvula ya zi ko, nogwa ziminine iiyetwapothaneko 17 ya guma oHIV/AIDS, omauthemba ge nasha nonkalathano nuuhupilo oshowo onkalo yoondja inadhi ihwapo.