John Garvey Muundjua warwa otjirwa waÞona

Home Languages John Garvey Muundjua warwa otjirwa waÞona

Kae MaÞunÿu-Tjiparuro

Otjomuise-Ndinondi ngurova momurari imbwi o Ephesians mOkatutura munda wosikore indji o Namibia Primary, ngakamwa auhe nguna otjihunina okupora kondjou ndjawire mayenene okupewa okaruveze.

Tjingetjo wina kangamwa auhe ngumavanga okutjiwa kutja tjii hapo ondjou indji ndjimaiheewa hapo oo i¿e nu yari ongeendjou, ngavevaze vekerizuvire oveni movinyo vyaimba mbakara punayo. Ondjou ndjimaiheewa indji eengwi John Garvey Tjikanguka Muundjua ngwawire Oritjaine ndazuko. Eye mapakwa muhuka, ndiri Oroviungura, mozoiri zomuhuko munene pomayaendo woruvanda tjinga aeri orupare manyandera nokuungurira.

Munao omundu otjotja eye mayaruka konganda kutja makahakayene novakwao mumuna imba mbaÞa mondjembo ya Snymana mo 1959. Tjingetjo wina mahakaena naimba mbuvaungura pamwe otjirwa tjongutukiro yehi tjimuna Jariretundu Kozonguizi eye wina ngwasuvisiwa morumbo indo.

Hapo otjo tjiri otja kOnongo yombazu Jarii wa Kaputu kutja omweze imbwi Ngarano omweze wozombangane. Okuyaruka ombunda tjinene mombura indji o 1896 tjiyari 12 ku Ngarano ovimbumba vyovaumbe vEhi rOvandoitji otjivayaha ozombangane mbari zombiririro yohuuire yEhi rOvandoitji, Ombara yOvambanderu Hiakungairi Kahimemua Nguvauva nomunane wOvaherero, Nikodemus Kambahahiza Kavikunua. Mo 1909 momwze tjingewo imbwi mburi Ngarano, ombara yOvandonga, Kambonde otjaÞa. Okukotoka kozombura zopopezu nu tjinene ozombura ape ndatu ndakapita ombura indji o 2014, tjiyari yevari ku Ngarano, Ombara Otjitambi yOvaherero, Onongo Kuaima Riruako, otjekeri kwambere kovati novakuru vetu. Tjandje nao weriuki ape omieze vitatu komurungu wa nao weriheopura kuwo kutja mena kutja amena orondu eye omwini meya avihe mee kuvesererekarera notja tjita. Ape oviveke vitatu mbyakapita yarwe yozombanga¿e zotjirwa tjongutukiro nomukandjira yongutukiro, Herman Andimba Toivo ya Toivo, tjiyari muvyi komweze imbwi Ngarano, otja manene ouyenda we mouye imbwi. Katjisupi oviveke vivari kombunda ya nao umwe wovapyuke motjirwa tjongutukiro nomuka ndjira tjingetjo eye wina kwa kurasana ovituve nomukwao ya Toivo, Tjikanguka Muundjua, tjiyari 22 komwze imbwi Ngarano, wina otjeere komayandero wondjira. Kakutja nao omambo wonongo yombazu Jarii wa Kaputu wokutja omweze wozombanga¿e novahona yeurisiwa.

Eye wakwatwa tjiyari 25 ku Tjikukutu mo 1928 akwatrewa mouye wa Mongua. Wamanena omahongero ye po St. Barnabas mamanena ohamboumwe mo 1947 mOtjomuise tjazumba autu okuungura. Mo 1955 otjerikutuka kotjirata tjombara tja Hosea KuÞako mautira okurikotamena kotjirwa tjouyara nongutukiro ya Namibia. Nondunge ya ya Toivo eye oruveze indo ngwari mOkapa na Jariretundu Kozonguizi ngwari wina ko Union konganda yomerihongero wokombanda indji o Fort Hare, eye arire umwe wovaute vo Swanu mo 1959. Tjandje nao vahingi otjovarongerise womautiro wotjira ihi puvari mokomiti yongundeveta yatjo noo Clement Mutuurunge Kapuuo, Omuhonge Bartholomwes Karuaera, Omuhonge Erwin Tjirumuje, Uatja Kaukuetu, ¬unguru Huaraka nOnongo Zed Ngavirue.

Munao John Garvey Tjikanguka Muundjua wina otjakutwa tjinene momahohiziro nokupindikisa otjiwana tjovazoozu kutja tjinyengwe otjihoromende tjoohuurire tja South Africa tjitjari mo Namibia oruveze indo ndaaritjiukwa otjo South West Africa nu tjinene okupanda okutjindira ko Katutura okuza kOruvanda.

Munao otjihoromende ihi opu tjatoorera omazenge natji natjiyaha ovaraise vonyengo mOruvanda tjiyari 10 ku Tjikukutu mo 1959. Ombura tjingeyo otjauta okuhinda otutuu twomitjemo kOmihoko Omikutasane. “Omena ro¿i¿ikizisre indji ndjihonaparerako ovatjeme vetu pumaveningirire Omihokoto Omikutasane okuhinda oruhindo kehindo kutja vekerimunine ovenvi imbi ovatjeme mbiveveraera. Ohi ootji¿a ovandu va Namibia tjivekara avevanga, kamambo otuwondja omungandjo uriri yovandu tjimuna Omutengwa E.

Kennedy ngutja ohuninda oruhindo makutjiti ongaro iririreko ombame, “John Garvey Tjikanguka Muundjua watjangere nao kOmihoko Omikutasane otjo peresidenda yokehi yo SWANU tjiyari 10 ku Tjikukutu mo 1960. Eye wina wari omuhaamise wovihavero vyotjirata tjongoramambo ondenga ndenga yovazoozu indji o Suid Wes Nuus nu wina wari omuute wongoramambo indji punovakwao tjimuna Onongo Zed Ngavirue na David Meroro.

Mapetjiukwa kokutja mo Namibia muna ovandu mbarukwa vomana tjimune Karapio. Ena oruni o Carpio, okuza ku Victorio D. Carpion ngwazire kehindi o Phillpines noruveze indo ngwari omuhaamise wovihavero vyokomiti yOmihoko Omikutasane ohunga na South West Africa mo 1926 ngwanana oruhindo ndweya mo South West Africa. Muundujua ongwaro omundu omutenga okuhakaena noruhindo indui otjomuhaamsie wokehi wo SWANU nu wina otjomungarepo wayo wOviposa Vyopendje.

Mo 1968 ovazoozu tjaa veundurirwa ko Katutura eye wapanda okuundurirwa ko Katutura natjindire kOmomgua mena ronngunino yomburuma oporise ndjatuiire kombanda ye. Mo 1974 wakakarera omieze vitatu nohinga mo New York mOmahi Omakutasane wa America okuyandja omitjemo vyovandu va South West Africa kOmihoko Omikutasane. Wari okanepo kokomiti yondungururiro yehi yo ministera ondenga ndjari okomiti ndjaka ondjira yombongarero ondenga yehi yo 1991 nu mo 1992 arire okanepo okayandjandunge kotjirata tjo Meatco.

O Namibia rakutuka tjiyari 21 ku Seninarindi ondunge yohange tjiyatuuwa momaunguriro amaitjeverwa iyorupa romarongerisiro okutwara kongutukiro rOmihoko Omikutasane, ousuoi o UNTAG. Kakutja hapo nao John Garvey Tjikanguka Muundjua otjiungura the wamana.