Eenhana – Oshigwana kOnooli osha holola oluhodhi noku gandja esimaneko lyasho, sho shali sha thikama kooha dhopate okugandja esimaneko lya hugunina komukokolipresidente Sam Nujoma, okuza kokapale kaAndimba Toivo Ya Toivo kOndangwa, oku ya kEtunda sigo okEenhana oshowo koRundu noshowo koKatima Mulilo mehuulilo shiwike.
Olutu lwaNujoma olwa thiki ongula yEtine mokapale koondhila kaToivo ya Toivo kOndangwa no kwali lwa e ndithwa momapandaanda sigo okEtunda, hoka lwa lala no kwali lwatsikile okweendithwa nomapandaanda kOnooli.
Olyomakaya okwali lya yi koRundu nolwa tsikile okuya koondolopa oonkwawo moshilongo. Omona gwomukokolipresidente Utoni Nujoma esiku lyoshituthidhimbuluko kEenhana okwa pandula oshigwana sho sha kala nokugandja omahekeleko kuyo omolwa ezepo lya tate gwawo.
Ta gwedhako kutya nonando yali yena endhilandhilo lyokukemupangitha kondje yoshilongo ina shi ka ningwa.
“Otwa kala tuli mekwatathano ewaanawa natate sigo esiku lye lya hugunina, omwenyo gwa tate nagu vululukwe mombili,”ta ti ngaaka. Aakulupe naanyasha oshowo aanona oyali ya zi momagumbo ongula yaka tegelela olutu lwaNujoma kooha dhopate. Omukulupe gwomimvo 82, Martha Shilunga gwomomukunda Okaku kaNagula okwa piti po07h00 a tegelela olutu lwaNujoma.
“Onda lombwelwa kutya olutu lwaNujoma opo talu piti mpaka, itandi zi po omanga inandi lu mona. Shafiishuna a kothelela, atya thilu,” ta popi ye ta zi omahodhi.
Shilunga okwa ti, okuli moshilongo sha manguluka omolwa Nujoma, ta ti oya monithwa iihuna, ya kolonyekwa ihe ka kwali yeshi ngele taya ka kala nombili moshilongo muka.
Ta ti, olye itaa tanga Nujoma, ngiini nomolwa shike mbela? Sha po ina kolonyekwa, ina mona iita.
“Ngeno okwali haku galukwa, ngeno ota tu dhengele ko ongodhi a galuke. Vululukwa nombili Shafiihuna” ta po pi neyeme.
Omunasikola posikola Kornelius Combined school, Toivo Ndeilikana e li mondondo yimwe okwa ti, okweya okumona Tatekulu lwotango nonando ke mu wete koshipala. “Omulongi gwandje okwa ti nena ota tu yi tu katale olutu lwomupresidente gwotango gwoshilongo, sho tagu piti popate guuka kEenhana,” ta popi ngaaka.
Rauha Hafeni e li mondondo ontintano kosikola kEenhana Primary, okwa ti okwali a hala okumona omupresidente gwotango gwaNamibia oshoka okuuvu ondjokonona ye ombwaanawa okuza kaakuluntu oshowo kaalongi. “Onde mu mono ashike momathano nokomalungula, ihe kehe gumwe ote mu popi ashike muuwaanawa,” ta ti ngaaka. Hafeni ta ti, okwa valwa ethimbo ewinayi, oshoka ina mona omukokoli gwoshilongo shika. Ta hulitha kutya omwenyo gwe nagu vululukwe nombili.
Taya dhimbulukwa
Omupevi Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti, Nujoma okwali omuleli omwanaawa ngoka e mu longo oshindji, nashi athikama po nena omolwa shoka a yama kuye.
“Okwaya shili, ihe okwathigilendje oohapu ombwaanawa, dhoka ndina okutula miilonga. Nujoma okwa kondjela oshilongo shika, niiyimati tayi tyapulwa nena, omolwa ye,” ta po pi ngaaka.
Omupresidente kwali Hifikepunye Pohamba okwa ti, Nujoma okwali a valwa omuleli, ta ti omulumentu ngoka okwali ha ndhilandhila ta endelele, no kwali e na oshilongo shaNamibia komutima. “Kuume kandje mwamwememe gwandje a kotha. Otandi endulula kutya onda kala nda tegelela kehe shoka shi holoke oshoka ondali nde mu thigi monkalo ombwiinayi,” ta po pi ngaaka.
Pohamba esiku ndyoka okwali a hokolola onkalo yaNujoma e ta ndjokonona nkene ya kala naye kombanda oshowo moshilongo.
Ondjayi yiita oshowo ominista onkulu Charles Namoloh okwa ti yo ongookomanda naanona yomukokoli Nujoma, oya lelelwa okulwa noku kala kuyo yene ngaashi yeli nena.
“Se ina tu lelwa hedha mpaka, aye, ihe otwa lelwa nombepo yuukwiita. Atu kutha iindele omayulu, ta tu yipe kapinya ngaashi a li ehole okupopya,” ta fatulula ngaaka. Ta ti, kapena omuntu itaadhimbulukwa Nujoma, onkene kayena shoka yena okuninga po ihe otaya pandulwa kwaashihe eya thigila. Omushangandjayi takalele gwongundu yoSwapo Sophia Shaningwa okwa hokolola kutya shoka sha longwa kuNujoma oshinene. “Oshilongo shika oshili ponkatu mpoka shili nena omolwa Nujoma, onkene ota tu ndhimbulukwa ayihe etu ningile omolwa ohole ena noshilongo shika,” ta ti ngaaka.
Shaningwa okwa ti, Nujoma ependafule, omulumentu gwombili gwelandulandulathano lyapumba ye kehole onyalo. Omupilimaminista Saara Kuugongelwa Nujoma okwoali kuume ka kehe gumwe, iiyambela oshilongo shika omolwa ohole e na nasho.
“Otuli moshilongo muka omolwa shoka sha longwa kuTatekulu onkene otushi okutunga nokupandula nena,” te mu tanga ngaaka.
Ta ti, Nujoma ka kwali iihole mwene ihe okwa kondjeeoshongo shika opo shi manguluke shi kale no mbili noku shi hupitha kuupika.

