Lahja Nashuuta
Paapa nye ngesi vaNamibia vana kuliwapayikira kuza momahoroworo gonondango domukunda ntanoi nondango dono doropa, momahoroworo ogo gana kuwiza mo 26 Nomber 2025, ECN kavatente asi awo tavakaruganesa nomurudi edi dakereko mo2014. Mbunga zokugendesa mahoroworo kazitente asi awo kuna kuyimona asi mouhunga mokuruganesa nomurudi edi dakarapo nare dogoro yitundwamo yoyipe vana yitura paveta.
ECN muhuyungilipo gwazo Siluka De Wet kayinkondopekere asi etokoro lyangesi momapuragero kumwe nosayitunga zaNew Era. Ose naturugana nonomukunda 14, ntani 121 nomukunda horowero mokukwama etetaguro nomukunda do 2014 omu yakere yitundwamo. Yimo ana kutanta. Dogoro yitundwamo yoyipe vana yitura nye paveta ano pa ngesi ose kuna kukwama nye tupu oyo yina kara paveta. Yimo ana kutanta De Wet. Wokugava magano asi nomukunda ngapi navaditeta nare vagava yitundwamo yawo kwaPresidente gwanare Nangolo Mbumba mvhura zina puko. Mokukwama nye sintokorwa 5, sondango zonomukunda Act 102 ntani nomukunda horowero kukwama nye ediveta, vakomisare kwvapere asi vatarurure nomukunda ntani nomukunda horowero vatare asi nomukunda ngapi nadi kara nonodoropa nomunye navakatulisapo mahoroworo ogo. Apa nye navamana kuyirugana oyo, awo kwagava nye asi nomukunda ntambali, vahepa kutulisapo nomukunda horowero 10, murongo donompe, ano edi nye 61 nomukunda horowero vahepa kuditjindja. Makura nepu nye navayitura mosirugana tayizonagwisa mahoroworo getu pwangesi. Apa nye gagwene yitundwamo Presidente gwanare Mbumba kwatente asi yinke mulyo giosirugana sangesi. ‘’ Sirugana sangesi nasivatera mberewa zomahoroworo vatjangese vantu nawa wokukahorowora monomukunda douhunga ntani nomukunda horowero. Nokutanta asi esi kapisi sirugana soureru morwa udemokoli wetu yimo wakara melikwamo lyabgesi.
Nampili ngomu kuna kara magano gangesi ECN simpe kapi ana kukarugana ngoso dogoro elikwamo lyangesi nalinye vana limana. Mokuyitura nye paveta yiso simwe tuna kundindira yimo ana kutanta De Wet. Pwhana oyo, ose taturuganesa yitundwamo yanare yomo 2014. Mokukwama koCommisioners mowo 1,670,813 kuna kara vahorowoli, konyara 1.5 miliyuna zovaNamibia ngesi nare valitjangesa vakahorowore komeho zo 4 August. Muna hamene 53,802 wovape, 43,610 wokuwapukurura ano 12,521 kwavapako yevhukiso.
Nampili ngoso wokutjangesa kwatanta asi kwamoneka marunduruko mwaza sirongo.
De Wet katente asi mulyo unene ntani kwagenda monaruwa sili. Situmbukira setu kuna kara asi twahepa kugendasa mahoroworo gomawa, pwahana matjiliso nkenye.
Nampili monomuknda danare ndi asi donompe, ehuguvaro lyovantu womoNamibia yiyo yina kara mulyo unene. Yimo ngoso ana kutanta.

