Katima Mulilo – Omunashipundi wepangelo lopashitukulwa moZambezi Warden Simushi, okwa holola elikwatopomutima molwa edu ngeno lomadilopya liwa nokuninga eefaalama tali hepa lihe na ovakokoli.
Okwa holola yoo elimbililo molwa ovanafaalama vanini ovo vehe na apa tava landifa oikunomwa yavo.
Pefimbo a li ta popi poshiindingili shounamapya, Simushi okwa ti oshitukulwa shaZambezi osho shimwe shi na edu liwa moNamibia, notashi dulu oku longa oilikolomwa tai dulu okupalula oshiwana ashishe.
Ta indile ouministeli wounamapya opo u kufe ko oshitukulwa osho nelitulomo noku yandja omayambidido opashimaliwa, ta ti onhele oyo ta popi oya kongwa nale mo2021, ashike opo ashike oli fiyo onena tai hepa.
“Edu letu lomoZambezi oto dulu oku li yeleka nande onoshitukulwa shimwe moshilongo, ashike itali longifwa sha,” Simushi ta ti
Okwa tofa tofa mo eenhele dihapu odo dali da yandjwa komalelo opamifyululwakalo opo di longwifwe onga eenhele dopaunamapya, na ihadi longifwa sha fiyo opapa.
Eenhehe odo oda kwatela mo edu leehekita 10 000 li li koKabbe North Constituency; moKatima Mulilo rural Constituency, koMuyako, epangelo ola li la pewa ko ounene wedu weehekita1 000. MoKatima yokoushayi, moshitukulwa shaIbbu, epangelo natango ola pewa mo edu leehekita 1 000. Onhele ei oya palafana netale laLiambezi. Epangelo ola li yoo la pewa edu leehekita 10 000 koLiselo, natago moKatima kokoushai, omwa yandjwa edu leekehita 2 500, ili komukunghulo nomulonga waZambezi, naai okwali ya pewa ouministeli wounamapya meyukililo.
Kakele kwaayo, koshikandjohoololo shaKongola epangelo ola pewa ko edu lounene weehekita 5000 koSingalamwe. Ashike nande ongaha eenhele dihapu odo nda popya opo kakuna sha – kaku na eepoployeka tadi li nyenge.
Simushi ta ti eshongo linene moshikondo shounafaalama moshitukulwa osheshi muhe na endiki lomangeshefelo oihape ngaashi oAMTA. Ta ti poushiinda waZambezi opena Kavago East oo e na endiki, novanafaalama moshitukulwa osho itava longo noudjuu. Ovanafaalama moZambezi kave na apa tava landifa, naashi otashi udifa nai – Simushi ta ti.
“Ovanafaalama vetu vanini otava mono oixuna. Oilongwamo yavo otai olo. Otwa pumbwa oku tula po omalandulafano opo vaha mone vali oixuna ngaha. Okupopya kuhe na oilonga kaku na eshi taku eta po,” ta ti ngaho.
Simushi ta tu omufindo kutya, ekandulopo lomhumbwe yoikulya tali kalelele moNamibia otali kala po ashike ngeenge oshilongo osha tameke okulonga nelitulomo oshitukulwa shaZambezi oshi shi na onhele yomapya mawa. Ngeenge ita pa ningwa sha meendelelo, Simushi ota ti, oshilongo otashi twikile noku eta mo oikulya tai di kondje yoilongo, nonande otashi dulu oku longa shoovena. a
nakale@nepc.com.na

