Shikongo: Kapena oveta tai keelele elandifo lomalodu nomahooli aAngola moNamibia

Shikongo: Kapena oveta tai keelele elandifo lomalodu nomahooli aAngola moNamibia

Taimi Haihambo

OSHAKATI – Kakukutu komatanga opolifi moNamibia, Joseph Shikongo okwa ti kapena oveta tai keelele elandifo leebila da Angola odo dashiivika nawa onga ou “Cuca” oshoyo omahooli moNamibia.

Shikongo eshi okwe shi holola komesho yoipafi yovapolifi oshoyo ovanambelewa vaNAMRA, unene tuu ava hava longele popepi neengaba no hava kala mekwatafano novaAngola efimbo li hapu.

“Ngeenge omunhu okuna nande omahooli, ouCuca, nakeshe ngaho osho ena tashidi moAngola, nafye oshisho kutya okwe li shangifa kombelewa yaNamra, opo a dule okupewa eufilo loku ngeshefa oinima yaye amanguluka moNamibia,” ta ti.

Shikongo eshi oke shipopya molwa omukwashiwana umwe waAngola oo vati ali a ponhokelwa kovapolifi oshoyo ovanambelwa vaNamra, vati pefimbo ali tapiti eengaba daAngola ayuka moNamibia.

“Mushiinda ekipa lofingo. Nena ongeenge otwa tameke okukala hatu ningi nai ovashiindalongo ava haveya oku landifa oinima yavo moNamibia, fyee tuna Ovanamibia onduba veli moAngola tava landifa, voo tava teke eestoka davo moAngola veu ye va landife moshilongo kashili nawa,” ta nyenyeta ngaho.

Oshikumungu shovapolifi vaNamibia tava taataa ovaAngola modoolopa yaShikango, unene ava hava landifa ouCuca, omahooli, oshoyo oihape noingumutulu hapo shatameke. oshakala nale omukalo ndjiikile.

Shikongo okwa kunghilila opolifi kutya ngee vakwatapo oinima yovanhu, nava ninge osho shili mondjila, voo tava shikula oveta.

“Ngeenge omwa kufa omunhu oinima, fyeni oshisho kutya omweipatululila oshibofa, tamu ididilike, nokonima ovanambelewa vaNamra tava ifanwa vakwashilipaleke ngeenge oinima oya ngabekwa oku landifa ile inai ngabekwa,” ta ti.

Okwa ti yoo ngeenge ovapolifi ovakufa omunhu oinima yaye, ovena ashike oufemba wokukala nayo oule womafiku aheyali, nokonima yomafiku aheyali tai yandjwa koovene pamilandu edi dili mondjila.

taimihaihambo2000@gmail.com