Eumbo lomutumba wopashiwana, moTurkey onghela ola pitifa onhotwa-veta tai li kwatifa vahapu pomutima, oyo tai pe epangelo eengho dihapu oku tokola noku tala osho tashi li nyenge kosocial media moshilongo.
Oveta ipe otai ka pula omahangano manene osocial media ngaashi Facebook naTwitter oshinakuwanifwa opo a kale e na ovakalelipo moTurkey ovo tava kala tava kufa ko oinima oyo tai tulwa koFacebook, oyo iwetike kutya oili kondje yoveta.
Ashike vahapu ove na omalipulo kutya oveta oyo otai fitike ovanhu oikafa komilungu, noi li omhinge noufemba womunhu.
Omahangano oufemba womunhu opamwe neengudu domhilameno moshilongo otaa ti oshinima eshi oshili ehanauno po loufemba wewi la manguluka moshilongo, oku tala eshi ovanhu vahapu moshilongo hava patululilwa nale oibofa ngee va ti sha shi li omhinge nomupresidente Recep Tayyip Erdogan kosocial media.
Tava ti oveta oyo otayi ka fininika oshiwana opo shi ha tye sha, ngeenge tashi ya koinima inai yela tai ningwa mepangelo, shaashi omahangano oikunadeki moshilongo oku li nale momake epangelo, ile momake ovanangeshefa ovo ve li ponho yovakwanepangelo.
“Omolwa shike? Eeraadio noikundaeki ikwao oi li momake epangelo osocial media oyo ashike ya li ya manguluka moshilongo,” osho professor Yaman Akdeniz, wokoBilgi University moIstanbul a popya.
Ehangano loufemba womunhu ola ti osha yela kutya paife epangelo otali ka tala komapandja ovanhu oohandimwe, noku longifa oveta opo li kale tali kufa ko oinima oyo tava tula komapandja avo okomalungula.
“Osocial media oyo ashike twa li tuna ya manguluka, oko ashike oshiwana shali hashi mono ouyelele woshili,” osho Tom Porteous oo eli omukulunhu wiliki wopedu wehangano loHuman Right Watch a ti.
Nonande e na ovashikuli vahapu kosocial media, Omupresidente woshilongo ye mwene ke hole naana osocila media, efimbo limwe okwa li nokuli ei yeleka “nombele ili meke lomudiapai”.
Omushangwa waTwitter womo2019, ota u ulike Turkey oye oshilongo shili ponomola yotete mounyuni osho shi na ovanhu hava pula opo oinyanyangidwa yonhumba i li kosocial media i kufwe ko. Fiyo opefimbo opo omushangwa oo wa pitifwa okwa li pe na omaindilo e li 6,000 taa pula opo oinyanyangidwa i kufwe ko komalungula.
–Nampa / AFP

