Mukuli gononzugo doyiperekipereki kuremenene vaporosi awo simpe nomwenyo 

Mukuli gononzugo doyiperekipereki kuremenene vaporosi awo simpe nomwenyo 

Ondangwa- Mukurona govaporosi ntoni Joseph Shikongo kayibubwire asi vamwe vaporosi kuna kuvasigiramo yimaliwa yokusika koN$200 konyima nye nsene vana gusamo monzambi zendi oku gagusa nopolisi ntani yimwe hena yakara moyitumbukira yendi. 

Shikongo kahuyungire nonkango edi apa nye kahuyungisire vaporosi wovape ava vana kutu wokusika ko 1083 momamdaha gana puko, posiruwo nye ose kavakere asi kuna kutameka nedeuro lyawo lyouporosi pevango lya Rubben Danger Ashipala pevango lyokudewira vaporosi moOndangwa. 

Ava nye wovape vana kudeura ngesi awo tavakamana edeuro lyawo mokwedi kwaKudumonkuru mvhuara zeezi makura awo nagvavakuta nye monomukunda nadinye domoNamibia. ‘’ 

Ose ngesi kuna kuvatera vaporosi owo vana kara asi kuvahupiramo tupu N$200 konyima kweyi vana gusamo monzambi zendi morwa kuna gusamo makongo aga gagusa. 

Mukaro gwangesi hawe kuna kureta magano peke. Mukaro gwangesi kuna kuretesapo magano gokulisiga siga, eyi kutameka tupu asi kapi vana kara nomagano gomawa kuhamena yimaliwa,’’ yimo ana kutanta Shikongo. 

Age katente asi vaporosi gona yiwo vana kara unene momaudigu gokufabna ngesi, unene opo avagwana nzambi zawo zokuhova, morwa vana hara kukara neparu lyokuzerukako ntani morwa vana manguruka mokugwana makongo. 

‘’Mwahepa kukara tomulikeverere konokampani ngwendi Letshego nadimwe ngoso. Awo kutura ngwendi asi pokuhundira ureru nye kuyakara yidigu. Makura ove tokerere tupu kufuta makongo,’’ yimo ana kuvarondora ngoso. 

Age kuna kutjangurura etundo moyirugana lyangoso kukora komutjima ntani kukara tupu yahana mulyo, nokugwedako asi maudigu aga vana kugwanekera nago vaporosi kuvhura ngano gapire kuhoroka nsene pakare egendeso lyewa ntani mukaro gomuwa pokutameka tupu pee. 

‘’Maudigu gangesi kuna kwaninkisa vaporosi vamwe vahageke yirugana mokutundamo vene. Kukora komutjima morwa vantu kuna kukondja mokugwana yirugana mouporosi, makura oyo hageke morwa udigu woyimaliwa,’’ Shikongo yimo ana kutanta ngoso. 

Age kahundilire ava wovape asi kapisi vagenderere mokukaranda nofunguna dondiro, nayimwe ngoso yondiro, nokuvarondora asi kapisi kugazara yininke yandiro yelik. 

Shikongo kavahundilire ava wovape asi vahepa kugazara komeho oko, mokupungura yimaliwa varande mambo, unene konomukunda doponze zodorpa, ntani kuvatera vekoro lyawo. 

-vkaapanda@nepc.com.na