Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

A nduluka po omasiga goshinanena haga temitha omakala niikuni

Home Eenguhudana A nduluka po omasiga goshinanena haga temitha omakala niikuni
A nduluka po omasiga goshinanena haga temitha omakala niikuni

Charles Ndeumane 

 

ONGWEDIVA – Omulumentu omugundjuka okwa nduluka po omasiga goshinanena haga temwa niikuni oshowo omakala.

Vilho Kalimbo, 35, omukalimo gwomomukunda Okaku A, mOshikuku okwa nduluka po omasiga goshinena haga longitha omakala nenge iikuni. Kalimbo okwa ti omasiga ngoka oga longwa niilongothomwa ngaashi mbyoka hayi longithwa omasiga komahangano galwe, ashike ngaka ihaga tema kolusheno nenge kohaasa, ohaga temwa ashike niikuni nenge omakala. Omasiga ngoka otaga opalele okulongithwa kehe pamwe kutya omondoolopa kutya okomikunda oshoka ihaga ningi olwithi olundji, otaga vulu oku ongithwa pondje nenge meni lyegumbo.

Omasiga ngoka otaga opalele pakutala koonkambadhala dhaNamibia nuuyuni aguhe okugamena omudhingoloko osho wo ewanganjo kiikwauzigo mbyoka hayi etwa kolwithi, oshoka ihagazi olwithi olundji. Otaga shonopekewo etetopo lyomiti nompumbwe yiikuni shaashi ohaga longitha iikuni iishona lela.

Kalimbo okwa ti edhiladhilo ndika okwe li mono konima yethimbo ele sho a kala ta dhiladhila okutota po ongeshefa ndjoka ya yooloka koonkwawo odhindji, ndjoka tayi vulu okukandula po omukundu gwontumba moshigwana yo otayi vulu oku mu etela iiyemo. Okwa ningi omapekapeko nokwa mono kutya nonande opu na aantu ye na ontseyo kombinga yomasiga ngaashi ngoka a nduluka, moshilongo kamu na ngoka he ga ningi momwaalu ogundji nelalakano lyoku ga landitha. Kalimbo okwa mono kutya otavulu oku kwathela aantu oyendji mokuninga omasiga ngoka. Moonkundathana naKalimbo okwa lombele Kundana kutya inaya kosikola yuungomba nenge yilwe yi na sha niinima yoludhi nduka, ontseyo ayihe ndjika okwe yi ilongo yemwene molwa ehalo lyoku eta po sha tashi eta elunduluko moshigwana. Okwa ti okushishi kutya aantu momikunda ohaya tema nuudhigu unene tuu pethimbo lyomvula, oshowo oosikola dhokuushayi ndhoka hadhi longitha iikuni okutelekela aanasikola mboka yeli momihandjo oshoka aateleki oyendji aaiyambi nohaya mono iihuna koku konga iikuni nokolwithi. Kalimbo okwa ti aantu oyendji oyuu like ohokwe nehalo lyokulanda omasiga ngoka, nopethimbo ndino okuna aantu yeli momusholondondo yategelela ya lande omasiga. Uuna omuntu ahala okwiilandela esiga oha lombwele Kalimbo manga kuna ethimbo opo aningilwe esiga ye teli pewa ngele lyapu okulongwa.

“Otu na mo omasiga guunene wa yooloka, uusiga uushona nowopokati mboka woondando okuza N$200 sigo N$300, otu na mo wo omasiga omanene gatameka poN$ 1200, naangoka gashigako mondando oge na N$8000, ngano omanene lela nohaga longithwa unene momihandjo koosikola naampoka hapu telekelwa aantu oyendji,” Kalimbo ta ti. Okwa gwedhapo ta ti otashikala oshiwanawa ngele epangelo tali landele oosikola dhepangelo ndhoka dhili momikunda omasiga ngaka opo dhi yambidhidhe aateleki,

Kwaamboka ye na omaipulo kutya omasiga ngoka ohaga tema ngaa nawa Kalimbo okwa ti omasiga ohaga tema nawa lela go ihaga longitha iikuni nenge omakala ogendji, ngele owa tulamo omakala nenge iikuni lumwe oto mana oku teleka inoo gwedha mo.

-mrndeumaneraycharles@gmail.com