OIPAPAKANE – Elizabeth Joseph weedula 45 oo a ninga eedula monghalo itai nuwa omeva molwaashi vati a lika komayoka, lwoikando ivali okwa veluka filu filu – nota pandula ongeleka. Joseph oo a li ta di nomainyo mokuulu naye mwene okwali e li ekelela, kali e wete ngee oku na efiku naka veluke, shaashi nokoshipangelo vati...
Kundana
Omalinyengo oikwamakondo pokati kaNamibia naGermany shilindi manga
Auleria Wakudumo Ouministeli wounamapya, omeva nomatalululo omadu owa indika okueta moNamibia oinamwenyo noilongwamo aishe hai di koinamwenyo yomakondo okudja koGermany molwomukifi wekondo nelaka oo vati wa tukuka koshilongo oko. Omunambelewakulunhu moshikondo shomayakulo oimuna Dr. Johannes Shoopala okwa ti omukifi ou owa monika momafiku 10 Januali neudo. Shoopala okwa holola ta ti opo ku kwashilipalekwe eamono...
NSFAF ota ka pumbwa eebiliona N$3 …ava va dopa naavo tave lihongele eedjapo do-NQA Level 5 navo otava futilwa
Auleria Wakudumo Ehangano lokukwafela ovahongwa koiputudilo yopombada la shivika nedina Namibia Students Financial Assistance Fund (NSFAF) ola shivifa tali ka pumbwa eebiliona N$3 shi dulife oshimaliwa shodula ya ya, eebiliona 2.5 okukwafela omwaalu wovahongwa wa ya pombada. Omukulunhuwiliki walo Kennedy Kandume okwa holola ta ti omwaalu wovahongwa owa ya pombada novahongwa 30 000 osho tashi...
Oopelesenda 35 tadhi yi kondondo 12
Uuministeli welongo owa pititha kutya aalongwa 40,757 oya li yi inyolitha mekonaakono lyoNamibia Senior Secondary Certificate Ordinary (NSSCO) omumvogali, niizemo oyu ulike kutya 35% dhaalongwa mboka oya mono iitsa 25 oshowo yi vule po miilongwa itano. Shika osha hala kutya aalongwa mboka oyo taya tsikile okuya kondondo 12. Minista gwelongo Anna Nghipondoka Etiyali sho a...
A xulifa eshi a tuwa nombele komukainhu e li meteelelo
Auleria Wakudumo Opolifi oya tula moipandeko omukainhu weedula 33 omukalimo womomukunda Onangombe-Elombe moipandeko sha dja eshi ta fekelwa a twa nokudipaa omulumenhu weedula dihe shivike. Oshiningwanima osha ningilwa poundingosho vomomukunda Omutsegondjamba moshitukulwa shaShikoto, Etitano lwopo21h00. Nakufya okwa tongololwa oye Leevi Iitope. Omupopiliko wopolifi Deputy Commissioner Kauna Shikwambi okwa hokolola ta ti omukainhu e li meteelelo...
Ongwediva ya tameka okulonga eepate
Auleria Wakudumo Elelo lodoolopa yaNgwediva ola hovela okulonga eepate odo dimwe da li da kungululwa po komeva inene oyo ya loka moshitukulwa petameko lomuloka ou. Omupopiliko wodoolopa yaNgwediva, Ottilie Shingenge okwa ti odoolopa oya tameka okulonga eepate mOlomakaya la dja ko. “Molwodula ya kula oyo ya loka konyala oshilongo ashishe, eepate dihapu oda li da...
Oomwenyo dhaaniimuna kololo molwomuloka omwaanawa
OGONGO – Aaniimuna ngashiingeyi otaya yolele ketayego oshoka omwiidhi ogwa mena nawa nomeya giimuna oga talama miishana. Omimvo dha zi ko Shiyenga shaNangombe kakwa li tayi ya nawa pevi ngaashi aanafaalama ya li ya hala, naashoka okwa li sha etitha ondjala miitopolwa oyindji yokoonoli. Aanafaalama oya kala nokulilila epangelo lyi ye po nonkatu yomeendelelo okuhupitha...
Omukulupe miipandeko molwiingangamithi yongushu yi vule pomiliona N$1,3
Omukulukadhi Omunamibia gwomimvo 60 okwa mangwa niingangamithi yomamanya tayi ithanwa “crystal meth” yongushu N$1,317,500. Omupopl iko gwopol i s i Commissioner Kauna Shikwambi okwa ti omukiintu ngoka okwa mangelwe mOmaandaha poongamba dhaAriamsvlei sho kwa li ta zi koSouth Africa, lwopotundi 22h00. “Sho omukulukadhi ngoka a thiki poongamba, omayinyengo ge okwa li ga limbilike aapolisi shoka...
Oidjemo yehongo neudo otai hafifa – Nghipondoka
Auleria Wakudumo Minista wehongo Anna Nghipondoka okwa shiivifa elunduluko moshidjemo shekonaakono eshi eepelesenda 89 dovahongwa va nyola ondodo 11 (Namibia Senior Secondary Certificate Ordinary Level) de shi endifa nawa shi dule eepelesenda 88 do2023, omanga oAdvanced Subsidiary (AS) nayo ya lundulula okudja keepelesenda 25.20 mo2023 keepelesenda 29.50 neudo. Pefimbotashiivifaoidjemoyomudo 2024 onghela moshilandopangelo, Nghipondoka okwa holola...
Omakwatokoonkondo ga lulila oshigwana
Opolisi moshilongo otayi lopota omakwatokoonkondo gesiku kehe, oge eta uumbanda mokati koshigwana oshoka otaga ningilwa kehe gumwe okutameka koohanona sigo okaakulupe. Omakwatokoonkondo otaga lopotwa taga ningilwa aantu ayehe kashi na omulumentu nenge omukiintu. Opolisi oya kala nokukumagidha oshigwana shi kale tashi lopotele opolisi meendelelo uuna sha longelwa omiyonena, opo aafekelwa ya vule okumangwa mbala. Opol...