Languages

Home Languages
ǀUiǂgandes ge ǂkhawusa !oabadi xa ra ǂâiǂhansen
Post

ǀUiǂgandes ge ǂkhawusa !oabadi xa ra ǂâiǂhansen

ǀUIǂGANDES – ǁAnǂgāsaben ǀUiǂgandes din ge ǁîn di ǂkhîo!nâsiba gere gowaui, īǁoasa tama mâsigu hîan ǀnaib ǀgâba nē !āsa !khō!nami hâ hîa ra ûi!nâgu ǂnamipe. Nē tsâsib ǁîn dib ge New Erab ge ǁnā !āsa sari hâ i soab ai !kharaga ǁanǂgāsaben xa gere !khō!gâhe. 47 kurixa Piet Matroosi ge gere mî, ǁnāpan ǁaupexa 80%gu...

‘Omukwatinghonga’ a monifwa oshiponga ‘koshihakanwa’ shaye 
Post

‘Omukwatinghonga’ a monifwa oshiponga ‘koshihakanwa’ shaye 

Omulumenhu weedula 33 ou e li omufekelwa moshibofa shekwatonghonga okwa monifwa oshiponga nekatana komutwe komukainhu oo vati a li ta kendabala okukwata keenghono.  Oshiningwanima osha ningwa Etivali komukunda Oshikweyo moshitukulwa shaShana efimbo loufiku.  Otaku hokololwa kutya omukainhu weedula 20 okwa kengelelwa konima eshi a kwatwa onghonga nokudengwa komulumenhu oo e mu fana keumbo laye opo...

Theofelus a pula ouyuuki mediapao la Ingrid 
Post

Theofelus a pula ouyuuki mediapao la Ingrid 

Auleria Wakudumo Minista womauyelele nomakwatafano opaungoba Emma Theofelus okwa pula elongifo louyuuki moshiningwanima shikumwifi shediapo lokaana keedula nhano, Ingrid Massdorp, mOkahandja.  Edi Minista okwe di holola poshivilo shedjaleko lomanguwo ovalihongi voUniversity of Namibia (Unam) okudja koiputudilo ine yokonooli, onghela monhele yomaulikilo opaupindi mOngwediva.  She likwatelela kolopota yopolifi, otakuhokololwaMassdorpakwatwa keenghono, ta dipawa nokuekelwa koshi yonhopa mOkahandja....

Malaria a hanya monooli … Ovanaudu 7 569, va xulifa 27, ve li 1 562 meembete  
Post

Malaria a hanya monooli … Ovanaudu 7 569, va xulifa 27, ve li 1 562 meembete  

Okwa lopotwa ovanhu 1 562 ve li koitukulwa ngaashi Oshana, Omusati, Oshikoto nOhangwena va tambulilwa moipangelo molwaashi va kwatwa komalaria.  Ovanhu ova tambulilwa koipangelo ya yooloka monooli.  Oshitukulwa shaHangwena osho shimwe shi na ovanhu vahapu va kwatwa komalaria ve li 5 808 omanga ovanhu omuwoi ova xulifa.  Oshitukulwa shaShikoto osha lopota ovanhu 1 080 omanga...

Xulifeni oukwamuhoko meefikola – Nghaamwa 
Post

Xulifeni oukwamuhoko meefikola – Nghaamwa 

OSHIKUNDE – Ngoloneya mukulu woshitukulwa shaHangwena Usko Nghaamwa okwa kumaida ovadali novahongifikola opo va xulife po onghalo youkwamuhoko meefikola shaashi otai teya po ombili.  Edi Nghaamwa okwe di popya pefimbo kwa li ta yandje omapapa keefikola noikwafifohongo kofikola Oshikunde Combined School oshivike sha dja ko, koshitukulwa shaHangwena.  Okwa ti ovahongifikola ovo hava longo ofikola kondje...

Omukainhu noshitenya moshibofa shoumbudi wokaana 
Post

Omukainhu noshitenya moshibofa shoumbudi wokaana 

Opolifi moshitukulwa shaShikoto oya patululila oshibofa omukulupe weedula 73 osho yo oshitenya – omulumenhu weedula 53 molwaashi vati va vaka po okaana keedula 10 komuhoko wOvasan noku ke kaninga omunailonga womeumbo.  Otaku hokololwa kutya muFebuluali neudo omukulupe oo e li omukalimo womomukunda Omutse-B, okwa kufa po okaana kovanhu, okakadona keedula 10, ndele te ka yandje...

Ve shi fulula ko …Ve dule po 3 700 va pewa eedjapo 
Post

Ve shi fulula ko …Ve dule po 3 700 va pewa eedjapo 

Auleria Wakudumo  Ovalihongi ve li 3 795 ova mona eedjapo davo onghela koshivilo shomapito shoshiputudilo shaUnam, Etitatu monhele yoipindi mOngwediva.  Ovahongwanhu ava ova djala omanguwo momaifano a yooloka ngaashi ouhongi, oupangi nounambelewa voundjolowele, ouigininia, ve lihongela ounamapya nounaimuna, omavalulo nosho tuu.  Ovalihongi ova dja koiputudilo yaUnam ine yokonooli yomoshilongo – Hifikepunye Pohamba, Jose Eduardo dos...

Omarandisiro mEpukiro ngunda yapata 
Post

Omarandisiro mEpukiro ngunda yapata 

Omarandisiro mEpukiro ngunda nai yapata nganduu kondjiviro yarue. Umue wovanane vo Eastern Epukiro Farmers Association, ousupi Oeefa, Kauetu Murangi wa tjivisa nao komurari wotungovi worutu indui. Kombunda yaindu Orupa Rouveruke wOvinamuinyo tji rua tjivisire nao mena romutjise wozomburu mbu ye rurukira ko mEpukiro na Eiseba. Nganduu kombunda omayuva omurongo narimue okuza kotjirongo otjiseinina tji tja...

Ozondekurona za varura ovaṱi ovakuru
Post

Ozondekurona za varura ovaṱi ovakuru

Ozondekurona zOvaherero, Ovambanderu nOvakuena Oroviungura ndazuko va kavarurire ovati vao vOtjiṱiro Otjindjandja kOvitoto Kokandjira naviwombo nawina kOkakoverua. Oku kerizmburukisa omakuhungiwatjo no ku kapaha ondaya ombua yomasa no tjiyangapra kotjirua nongondjero ndji va toora kutja omakuhungi wawo aye hazembua nu wina kokutja ominyo vyovati nombindu yayo ndja tjononena ongutukiro yehindi, ai harire omungandjo. Nunguari kokutja Ehi...

Tjitjasewapo oku tuako otjikamo konyungu yOJD
Post

Tjitjasewapo oku tuako otjikamo konyungu yOJD

Ongahukiro kutja tjitjasewako ohunga nOnḓuvasaneno yApamue pokati kohoromende ya Namibia no yEhi rOvanoditji okutuako otjikamo konyungu yayo. Otja kehungi rOministera yOndjivisiro nOuonongo nOvihakaenise Vyakandinondi, Emma Theofelus.  Muro mokupata eyuva etenga rombongarero yorutu indui Oopen Society, nduna otjiṋa noupaturuke moviwaṋa mouye.  Ondekurona Jephta Nguherimo wa tuiire ondanga mezuko tja purire kutja hapo onguaye ohoromende ya Namibia,...