Esiku lyokutsika omiti lya dhimbulukiwa … Oshilongo nashi ninge ‘Nakazizi’

Esiku lyokutsika omiti lya dhimbulukiwa … Oshilongo nashi ninge ‘Nakazizi’

Uuministeli womidhingoloko, iihwa nomapashiyono owa ndhimbulukwa esiku lyokutsika omiti momasiku 11 kotomba kohi yoshipalanyolo “Iihwa niikulya”.

Minista gwomidhingoloko, Iihwa nomapashiyono Indileni Daniel momushangwa okwa ti, okutsika omiti nuumvo otaku dhimbulukiwa mekwatelokomeho lyomuti gwoshihape, oshoka ohagu gandja iikulya yaantu noyiimuna.

“Omuti gwoshihape ogu na omauwanawa ogendji onkene ogu shi okusimanekwa nokutsikwa momindhingoloko adhihe,” ta ti ngaaka.

Ta kumagindha oshigwana opo shi tsikile okutsika omiti momalukalwa oshoka omiti ohadhi dhana onkandangala moonkalamwenyo dhaantu. 

Uuministeli womauyelele pamwe nombelewa yoSam Nujoma Foundation oya longele kumwe okutula etsiko lyomiti miilonga.

“Shika osha li sha tokolwa okundhimbulukwa evalo lyomukokoli Nujoma ndyoka hali ndhimbulukwa omvula kehe momasiku 12 gaMei,” minista gwomauyelele Emma Teofilus a fatulula ngaaka.

Ta ti, oye ya po nedhiladhilo lyokutsika omiti oshoka Omukokolipresidente Nujoma okwa li e hole okutsika omiti.

Ta gwedha ko kutya ohashi kala oshiwanawa ngele omuntu ta dhimbulukiwa naashoka a li e hole unene.

“Nujoma okwa li i itaala mokuzizika oshilongo, sho oshoka a kala ta kumagidha oshigwana shi tsike omiti nokwa kala teshi ningi olwindji ngele ta talele po mpeya naampeyaka, “ta popi ngaaka.

Theofelus ta gwedha ko kutya omiti ohadhi monikitha wo oshilongo nawa nokuhila wo aatalelipo moshilongo, shoka wo tashi kokitha eliko lyoshilongo.

Minista okwa kumagidha wo aanangeshefa ya yambidhidhe nomiti koosikola osho wo moshigwana opo shi vule okutsika.

“Omiti ohadhi dhana onkandangala momikalo dha yooloka, nodha simana wo monkalamwenyo yomuntu kehe,” ta kumagidha ngaaka.

Ta gwedha po kutya omiti ohadhi opaleke oondoolopa, ohadhi gandja ombepo nohadhi koleke uundjolowele womuntu.

Minista okwa kumagidha natango oshigwana ta ti, nashi kale oshinakugwanithwa shakehe gumwe aluhe okutsika omiti.

“Omukalo gokutsika omiti inagu hulila ashike momwedhi muka ihe nashi kale onkalondjiigilile,” ta indile ngaaka.

Oombelewa oonene dhoshitopolwa shaShana odha li dha shangelwa kendiki lyiihwa, lyi ya yambindhindhe mokulwitha embugaleko osho wo etete po lyomiti.

Endiki lyiihwa okwa li lya indile ngaaka konima lya ndhindhilike omiti tadhi tetwagulwa po, shoka hashi eta embugaleko osho wo shoka hashi shonopolake ombepo mewangandjo.

Ombelewa yOshana oyali ya pititha kutya eepelesenda 16,8 nenge ooheketa  dhi li, 1 472 000 odha mbugalekwa okuza momumvo 1990 sigo 2010.

Taku ti, okwa konekwa oopelesenda dhi li 8,9 nenge omahala goopelesenta 7 290 000 moshilongo ge na omiti niihwa.

“Eteto lyomiti nali mone ehulilo, ethimbo olya thikana okuhulitha po okuteta omiti, onkalo ndjoka twa ndhindhilike tayi indjipala moshitopolwa shetu shaShana,”ya shanga ngaaka. 

Ya gwedha po taya ti, oshitopolwa shawo oshi na omidhingoloko hadhi hili aatalelipo onkene itaya vulu okukala ya mwena omanga tashi mbugalekwa ye shi tala.

Oshana osha li sha indile wo oombelewa oonene miitopolwa ya yooloka opo dhi longele kumwe okuyambidhidhathana, okumanga po kehe ngoka taka longa iilonga mbyoka kaapena epitikilo okuza kendiki lyiihwa.

-vkaapanda@nepc.com.na