Kauraisa ma suvisiwa pEharui

Kauraisa ma suvisiwa pEharui

Omurwe omukuru nokaṋepo okakuru kOswanu, Charles Venjona Kauraisa ma suvisiwa Oroviungura ndi mari yende pEharui pendje na Tjomuise mondjira ya Tjomuise na Pako okuyenda korutjandja rozonḓera. 

Eye wa ṱire Osondaha nda zuko mOtjomuise kombunda youvere mbwe mu ramanga ape oure womueze. 

Eye iumwe wovandu votjira tjOswanu mbaave tjiukirwa kokuhohiza otjivepo tja Tjosanyo Pao Kuvanyo, meraka rOutwa tji tjiukwa otjOsocialism. Eye tjeri otjivepo tji va hakayena rukuru ngunda ae rihonga mOsouth Afrika tja hakayena, mu varwe ovengi na I.B. Tabata na Ronnie Britton mba kuna otjivepo itji muye novakwao.

Tjimwe Oswanu ku itjiukirwa omirari vyayo okambo kayo vyomatungururiro wOnamibia kombunda yongutukiro otja tji vya kamburwa nu kakuzu okambo okangara oko ku ke handjaura omirari imbi oyo mbi tjama na Sosanyo Pao Kuvanyo. “Ami mba kotoka konganda omayuva kombunda yotjizepero tja Tjomuise tji ya ri 10 ku Tjitarazu mo 1959, ne vaza onyungunyungu yotjivepo otjitwe tjoporotika. 

Otjikumise e munu eziriro okuza korupa rwondjeverero komatjitiro womaningiriro wandje kOumiṱiri pozosikore mbari zokombanda ohongora zovazoozu mOnamibia: Onguviki nOtjomevamomutumba oruveze ndo,” wa Kauraisa mehungi ku na Tor Ställström mo 1995 wa tjere nao. 

Pa tja eye opa kuturirwa okukahonga kEzerongondo kuye ku yari tjimuna ngwa undurirwa kouye komahi wozonganda. KEzorongondo oka kahakayenena na Ben Amathila. Tjapo nganda ave munu ombatero yokukerihonga kOswedena. Posi ya tjandje rutenga va sokuhena mehi. Pu va henena kOtjauana eye na Uatja Kaukuetu Nganda ave kavaza mOdares-Salaam mOtanganyika mu vakaza ave i kOnairobi kOkenya ku va katukira okuyenda kOswedena.

Ku kwa kautirwa Otjirata tjOpendje otjo tji tja katjita kutja ouṋepo tjiva wOswanu u kahongwe ondjembo kOengipte. Kehi ya Jariretundu Kozonguizi otjOperesindenda yOswanu.