Ministeli zerongo, unkurungu,vadinkantu, maudano, udivi nompo kavageve marandoro kuhamena nosure edi dina kara asi kapisi dikare tupu vahana kuditjangese yipo asi sure ozo zikare vanazitjangesa paveta, omu dina kara nosure dopaumwene moNamibia.
Montumwaraka ezi kavageve nkera, ministeli kavatente asi awo kuna kara noudigu unene nosure edi vapira kutjangesa sinzi sado kuna kara momukunda gwaErongo, mbunga ezi zina kara asi kwakererapo nosure dopaumwene nerongo lyopaumwene. Mukurona goministeli pamberewa Mbumba Haitengela katente asi nosure dokurongera momambo zomoNamibia, kapi vazipulisira asi zikarerepo asi vazitjangese. ‘’ Ministeli zerongo kuna kutanta asi vantu ava vana kara asi mbunga zoHomeschooling of Namibia. Kapi vazitjangesa ndi vazitambure asi paveta, yimo ana kutanta Haitengela.
Age katente asi HSAN kapi vana kara paveta ezi navalikida, ekeverero omu nye tuna kugava omu nazirugana nosure dangoso. ‘’ Nkenye gumwe ana kara asi kuna karerepo HSAN yina kara asi komitiye zokutulisapo noveta yina kara asi vahepa kuzitjangesa makura nkarapamwe zahavatambura nampili nakauke,’’ yimo ana kutanta.
Haitengela katente asi mokukwama veta zerongo ntateko, veta zomo 2020, ministeli zerongo zelike zakara nononkondo kutulisapo veta ntani kukeverera nayinye eyi yina kuhoroka merongo moNamibia.
Eyi kuna hamenemo kupulisira ntani kukeverera nosure dopomambo, kutjangesa sure zopaumwene, asi vahepa kusikisamo noveta derongo moomu dawapera.
Mokukwama veta zerongo, veta zomo 2020, (veta zononomora 3 zomo 2020) ministeli zerongo zelike zakara azihuru vapa nonkondo vatulisepo noveta, nokutara asi erongo musinke navavhura kuruganesa, nokukeverera nosure edi dina kara asi dopaumwene ndi kuna hara kuditjangesa, kukeverera unankondo, ekeverero lyewa, ntani omu navatara asi vanona vagwane erongo lyewa.
Eyi kuna kara asi dogoro vana kupulisire asi erongo litwikire ntani nye ono kurugana ngoso. Ministeli kuna kutantera vakurona asi vahepa kuturamo mahundiro nsene asi vana hepa kudiva asi ngapi navaturamo mahundiro yipo vana vawo vavaronge. Age kavarondwere asi vaharugana epuko nampili nakauke, morwa eyi ava rugana awo kukwama nye veta. ‘’ Vakurona vana hara asi vahepa kuturamo mahundiro vagwane epulisiro ntani navatameka kuronmga ndi kutwarako vanano. Nsene kapi nye ono kutjangesa sure ozo, ntani kapi ono sikisamo veta zerongo lyontateko veta zo 2020,’’ yimo ana kutanta.
Ministeli simpe kazihundilire asi vantu vahepa kukwama eyi yina kiutunda koministeli zerongo kapisi kugwana tupu nombudi dina pilire kuyuka makura yido navakwama. Mokukwama ntumwaraka, sure dopomambo ndi dopaumwene vagwene nombudi douhunga.
Sure zopaumwene, pomaruha gamwe, ntani sure nye ezi avatulisapo pomundinda gomuntu ndi mbunga nye kapisi zepangero makura zahepa kulitjangesa kumwe noministeli.

