Ongwediva -Gonomvhura 16, gontundiliro zaAngola gomukadona ngesi vana mukondere mosipangero saOnandjokwe, konyima tupu zokumutekura momudona omu hena vamusininika arugane membo gahana kugwana nzambi pomukunda gwaOshiyaanya momukunda gwaOnyaanya moOshikoto. Munonagona ogu, age kwatundilira moCalonga moCuvelai moAngola’s Cunene province, nye age pomuhowo kwamuhakwire posipangero sepangero komeho vamurundurure.
Miokukwama yitundwamo yovaporosi eyi kavageve vaporosi vaNamibia muhuyungilipo vaporosi Kauna Shikwambi, mugazarera kavamukwete moutano ngesi kuna kumundindira aka moneke kompanguro zaOndangwa nayina. Sirapotwa vana sipaturura nare posasiyona zaOkatope, omu yina mutamba muna hamene kutaguruka veta zosintokorwa 254(1) (a) omu muna kara veta zokuruganesa momudonba vanona ntani veta zapopera vanona, omu muna kara asi kuyirugana nositanmbo asi gaha zonagura rutu romunona, kupira kusikisamo veta ntokorwa 3(1), (3) ntani veta zovarugani zo sintokorwa 11 zomo 2007 ntani kupira hena kusikisamo veta zo 3(1) omu muna kara nye veta zokuhenesa vantu ezi zakara zomo sintokorwa (1) zomo 2018.
Kuna ku zuvhika asi mugazarerwa kwakuta munona ogu amuruganene, ana kara hena asi nomvhura dendi simpe munona, gakara asi murugani gemembo ntani age kapi ngavamupe nondja. Mugazarerwa ogu ngatoona munona ogo nositji sosikukutu, morutu narunye,’’ yimo nmgoso ana kutanta.
Age simpe kagwedereko asi mugazarerwa kwatumbwidilira munona ogu asi tamufutu koyirugana eyi ana kurugana nye dogoro ngesi kapi vamufuta. Apa nye kahuyungire kosayitunga zaNew Era, poOshiyangaya, foromani gomukunda Andreas Namupala katente asi mugazarerwa gayamoneka nare komberewa zorudi kehagero tupu lyomvhura zeezi ayatjangese mukadona ogo asi murugani gemembo. ‘’ Posiruwo oso age kwawizire noyihepwa nayinye makura kumwe nokumupura atjangese munona ogo,’’ yimo ana kufaturura. Nampili ngoso, Namupala katente asi mukaro nye ogu kavakagwene omu ana kara munonakadona ogu, tayikuretere magano nago peke. ‘’ Apa nye ame nina kutara munyandi ogu, kapisi yimo gamonekere apa nayamumwene. Mugazarerwa kwakaruganesa munona ogu momudona.
Mokukwama foromani, katanterere vatungimo vamwe momukunda asi age kapi vamufuta rumwe kutunda tupu opo gayatameka kurugana membo lyomugazarerwa ogu.
‘’Age katente asi kapi gagwana nondja ntani ngava musininike arugane gahana kupwizumuka,’’ yimo ana kugwedako. Namupala simpe kagwedereko asi munyandi kwamutjilisire momunene nsene ahundira asi ana hara kutengura moAngola. ‘’ Age kwatutantera asi nsene ahuyunga asi ana hara kuza koAngola, mugavi yirugana gwendi tamutantere asi takamurapota kovaporosi vamukwate. Yimo ana kutanta.
Age kwapita moyininke yoyinzi unene. Age garara nye monzugo zokuzahama tupu zoyipereki, kwato etarase, moomo avaterekere nondja, aga kurara tupu pononguwo dokukurupa,’’ yimo vana kut ant a vamusinda. Ano age nye mugazarerwa kwakupatana asi kapi gahepeka munona ogu, apa nye kavamupulire akumburureko wosayitunga zaNew Era. Ame kapi animuruganesa mepuko. Ame kwayayidimburura tupu asi ogu muntu avere morwa mukaro gwendi kukara nye tagulitjindjatjindja, nye apa nye animupura, age kutanta asi kapi ana kuvera, yimo katente. Mugazarerwa kayitambwire asi munoana ogu kurara monzugo zoyipereki poruzera tupu ngoso, omu ava terekere nokutanta asi olyo evango tupu lyokukwateramo. ‘’ Yousili age kurara monzugo zoyipereki omu avaterekere, nye olyo kwakere tupu ngwedni lyokukwateramo siruwo nye oso tuna kupapara evango lina kara nonzugo zongwa zendi nye age,’’ yimo ana kutanta. Montumwaraka vana kugava wombunga zovakadi wombi ndakano zaAfrica kavakuyaukire mukaro gwangesi gokuninkiliramo.
‘’Ose kuna kukandurapo mukaro ogu gokulininkiliramo, kuruganesa momudona, ndi yokutekura muntu ngwendi kapisi muntu eyi yina kutunda komuntu mukwawo, unene wowo nye varugani wokutunda poyirongo peke ava ava yalimono vene moudigu vana kara omu nye napira kumangurukamo noureru,yimo zina kutanta ntumwaraka ezi. Sinzi sovanavharerwa zaAngola, muna hamene novanona vaava, kuruta murudi vawize moNamibia, unene womo Cunene province, omu nye ngano ava yapapara eparu, ndinompito doyirugana morwa nzara ntani kwato nye ekonomi kapi lina wapa.

