Omatestamendi naa shangwe manga inamu kandula ondjafa – Ovakwaveta 

Omatestamendi naa shangwe manga inamu kandula ondjafa – Ovakwaveta 

Abraham Mwanyekange 

Oo eli omutwe weehahende do T Nanhapo Incorporated Tukondjeni Nanhapo okwati oshafimana omunhu keshe akale ashanga etestamenti laye manga inaxulako kombada yedu. 

Omo tafatulula nghee omaliko aye taaka topolwangeenge ahuluko. 

Nanhapo okwalombwela Kundana ta ti etestamenti olafimana molwaashi ngeenge nena owakandula ondjafa nena ohali kala onga omukanda wokuyeleka nawa nghee omaliko oye ena okutukulwa. Ta ti oha li kandulapo omukundu unene ngeenge ovanhu vahala okukondjela omaliko anakufya. 

Oshivike shadjako Ester Martin namumwaina Emerita Amugulu ova Twala komangu yopombada yaShakati Wilbard Uushona Shiimi, Jordan Tuyenikumwe Mutatabikwa shinasha eshi eumbo lameme wavo mElyambala mOngwediva lalandifwapo koshitenya shaye ehena eshiivo. 

Ta yandje omaliudo aye koshiningwanima eshi Nanhapo okwa ti unene tuu mopaife eshi kuna ovanhu vahapu vakandula ondjafa ndele fiyo opaife opena ovo tavakondjele omaliko oo nakufya shiheli paveta. 

”Ofyuululwa veta ya Namibia 12 yo 1946 ota iti kutya omunhu ngeenge okwafi ndele kena otestamenti nena otafyuululwa ashike komukulukadi/ omushamane waye ngeenge okwali vahombola paveta. Ngeenge ovadali aveshe ovafiko, nena ounon ovo vena oufemba wokufyuulula ovadali vavo, nongeenge ka kwali vena ounonona nena ovamwaiyina ovo valandulako mefyuululo,” ta ti. Ta ti ka shili paveta omutekulu ile omutekulwa afyuulule xekulu ile inakulu. “Kutya nee owakala navo efimbo lifike peni, nonande ovadalwa inavakalapo povadali nonande ovadali vavo ova xuluko oshayela kutya ovo votete vena oufemba wokufyuulula. Nashituyelele opo ihatu kakwenene omaliko eheshi ovadali vetu,” ta ti. Omupopiliko wel elo l opamufyuululwakal o laukwanyama Andrew Naikakuokwati pamufyuululwakalo ngeenge ovanhu vahombola paveta nena omaliko monomola yotete ohaakufwapo kumukwao ngeenge umwe afiko. “ Monomola onivali ohamuya ovadalwa omanga monhinatu tamuuya ovatekulu nomonine ohamuya nee ovamwaina,” ta ti. 

Okwa ti ngeenge tashiya nee kedu ile keumbo ngeenge omudalwa inatekulwamo meumnbo naye okuna oufemba apewe onhele yomudali waye. 

Okwa wedako ta ti elelo oha li dulu ngaho okuyandja onhele kunakutekulwa meumbo. “Naasho ohatushiningi ashike ngeenge omudalwa meumbo adjamo kuyeemwene kakele tete manga ina tu li handja komutekulwa otuna okuningapo oma pekaapeko mangha ina tuninga etokolo, ta ti. 

-abbenghilai@gmail.com