Ombanga¿e Veii masuva pEtjo

Home Languages Ombanga¿e Veii masuva pEtjo

OTJOMUISE- Umue wovaruire vongutukiro ovapiuke, Gerson Hitjevi Veii, oupiuke we eye mbuakara nawo kanduu monÿiro ye, wemukongorore tjinga eye Oritjatatu ndumariyende ama pewa ondjozikiro yokombandambanda ndjiiyandjua iyohoromende ya Namibia nombakero pEtjo rOzombanga¿e.

Omayuva inga ayehe etando mariyakenda komurungu ponganda poye mOmura imbui o Ermina mbumauzu mo Tolla o Tolla ndjimaizu mo Evelyn Street mOmaturiro inga o Greenwell Matongo. Oritjavari otjipena ondjozikiro oseinina yohoromende kotjiveta potjikunino tjOndjuwo yOzoveta. Omuyaruke Veii nguari Operesidenda oitjavari yo Swanu kombunda yo Peresindenda Ondenga, Jariretundu Kozonguizi, okuza mo 1968 nganduu mo 1982, waÞire Oroviungura, tjiyari 14 ku Tengarindi, monamiti yo Mbongo yo Katorika mOtjomuise. Eye iumue wovakamburua voporotika va Namibia mbahindua kotjovakamburua kOkakoverua ka Robben mo South Africa mena rorupa ruao movitjitua viokuraisa onjengo nohoromende yohuurire yombangu yOzomburu nokukuna ombepo yonjengo nohoromende indji movature va Namibia, oruveze indo o South West Africa, tjinene ovature imba ovazoozu novatatumisiwa oruveze indo.
Okuutira mombura indji o 1962, tjandje otjivepo tjongutukiro tjahandja tjinene nene mena rouyenda ko Namibia mu Kambundu mo 1962 wOmuhaamise wOvihavero viOkomiti Yapeke yOmihoko Omukutasane ohunga na South West Africa, Victoria Carpio, nguari puna omuungure wina worutu indui movitjitua viopokati komahi, Martinez de Alva, nguaziriire ko Salvador. Posio momatjangua wawo ovahindua vo Mihoko Omikutasane imba kavenaindi varaisa ouhatoi wokutja mo Namibia muna OtjiÞiro Otjindjandja poo kutja ehi rari mongaro yomoruveze rovita nokutja omakarero wohoromende ya South Africa mo South West Africa omatandero kohange nondjeverero youye. Wina morapota yavo mu Suramazeva ombura tjingeyo kOkomiti Yapeke indji kanaa varora okuhungirira komatjangua yapeke inga ngayeta ombata posio averaisa kutja omuhunga wohoromende yombangu ya South Africa u¿una nomasa komananeno wohoromende morukondua nuimbovature ovazoozu avehe nokuhina eraka rimue maripitasana, vezera Omihoko Omikutasane okupambura omaneneno wohoromende mo South West Africa.
Veii ombura indjo nguari nozombura o 28 pombongarero yokuraisa onjengo komazengiro wa Johny Ya Otto, Jason Mutumbulua na Nathaniel Maxuilili, waraisa kutja mena rokutja ovanane vetatu va Namibia vazenga, tjingetjo Ozomburu ndatu zasere okuzenga. Pombongarero tjingeyo eye opatenena omambo ngeke mukamburisa ama yarukirepo nomambo wa Carpio ngatjere: “ Ombinÿu otja tjimaiseraerereko, ongutukiro opumaitjatereko owitji”. Eyuva ependukirua omuyaruke Veii otja kamburua. Indi yari moruveze o Swapo tjaa iyendere kutja ovitjitua viayomehi vipatue nandarire kutja kaari moveta nu munao oyo ozombongarero zayo otjaa izetjiti kehi yotjivava tjo Swanu. “Kombunda yomakamburiro wandje mbatuarewa koruveze romaÞiziro rovakamburua vovavapa pondanda yoporise ya Tjomuise tjimuna ovandu mbaavevanga okundjihoreka,” omuyaruke Veii mehungi kunomutjangue ingui mo 2005 wazemburuka nao.
Eyuva ependkurua eye otja tuarewa ko Pretoria ko South Africa nomundu umue uriri, Omuhonge Sondag Kangueehi, erike onguari eraka romuravaere mokuti ongaango okupirura otji¿a ihi. “Mo Pretoria mbatararisiwa otja tjikuza kukuri okutonua nokuiimasiwa korutu,” Veii watja nao. Eye motuveze tuomaÞiziro wovakamburua mo Pretoria watjita mo mieze vivari eye tjazumba ayetua komurungu wotjombanguriro tjitjemuesa nokutja “kapenotjiposa”. Mo Pretoria omahakaeneno we omatenga yari kunomutjevere wovakamburua nguaa tjiukirua koviÿukaungura vie viokuiihamisa ovakamburua, Swanepoel, wina nguaa tjiukua otjo “Murusa Omuserandu”. Eye wari omuiihamise wovandu kotutu nguakatuwa pehi neye onguahinda embo kovatjere ovakuao kutja “eye weya”, tjimahee Veii. Vane vovatjevere imba vakurama moruteto “okuyakura” Veii oure wotjiveke atjihe.
Veii mo Pretoria wakahakaena na Mutumbulwa, eye wina nguatjinda ondjuriro tjingeyo okuza kovatjevere imba nu nguahari nomburukova ye. Ya Otto tjingetjo wa kongorera nu Veii wemutanga otjependa. Ongurova indjo eye warara mokaongo kovakamburua kemue na Ya Otto na Andimba Toivo ya Toivo. Tjaza nokuiisiwa kombunda yomieze vivari mo Pretoria, eye wakamburua rukuao kehi yomarondora tjingeyo wokukondja okukurungisa nakotorua ko Namibia mee kuÞizirua mEzoroue. Mu Kambundu mo 1969 otjapangurirua mOtjozondjii “otjomukamburua wo Peresidenda”.
Movingi kehi yomapando mEzoroue aa zemburuka ovipu hambondatu viovazoozu va South Africa mbaÞa moumba wetemba mbiaumbua mokaongo koporise mari. Imbui wari omuano umue uriri momiano peke peke omihazendu nomiyaukise viorupa rondjeverero okumunjengenisa na¿i maaruiisa ondjivisiro kaa¿i muye. Ihi kapena pu tjemuurumisa kaparukaze posio araere ovorupa rondjeverero imba kutja “vesa ovaÞi veye kovaÞi”. Tjarue tjaa zemburuka otjikando vorupa rondjevero imba mo Tjozoreue tjivemutuara mokuti tjazumba avemuningire kutja ngatupuke kutja veyemuyaherepo metambo tjazumba vekatje wahara okutupuka.
Mo Tjozondji komautiro aa kara punovakamburua nganduu tjauta okuÞizirua peke oure womueze. OkuÞizirua peke ingui kuauta okumuria momuinjo nganduu eye tjatjangera o Ministera yOukohoke Moviombanguriro ya South Africa. Eye waraerua kutja uundja omberero yovakuao kutja vetuarewe pamue ko Kakoverua ka Robben. Ihi tjemuhonga kutja nanguari owo vamunika ondjo pamanuka. Eyua ovakuao ndjivapewa omberero otjivatuarewa kOkakoverua ka Robben morori omuyaruke Veii papewa ozombura ndano motjovakamburua mokukurungisa. Mondjira puvakurama omo Kroonstada uriri. Tjivavaza mo Kapa averundurukire mokayaha komomeva okuyenda kOkakoverua ka Robben ovo muvakakara oure womieze vitatu “motenga yovipereke”, kukari okaongo komaÞiziro kopokati koruveze ngunda avehiyapewa ouwongo.
Ngunda avehiyaya kOkakoverua ka Robben, omuyaruke Veii aatjiwa Maxuilili, Mutumbulwa na Ya Otto uriri nunguari Ya Toivo vakahakaenena averi momake wouhonapare nandarire kutja tjandje wemuzuvire. “Tuari mokaongo kemue nu katunaindu tuari nouzeu kumue. Mutenya aatuhara pamue, atuungurisiwa otjovakarere pamue naturi pamue,” eye wazemburuka omayuva we puna Ya Toivo nao mOkakoverua ka Robben ouzapamue tjari otji¿a ohepero hepero okutjevera kutja tjapo ouhonapare ngaa upoporora tjiva vao okurira ozohatoi zawo. Ovo kavenaindu puvapandjara omaundjiro kutja eyuva rimue mavepandurua nu munao aveungurire ombutiro imue onamasa yomaunguriro wakumue yokombunda yomapando nokukawondjisa otjirua komurungu.
“EÞe avihe aatuha¿asana. Ondjuriro nondjoroka,” eye watja nao. Watja kapena umue wao aayandjerua ovariange poo ozombapira. Ozombapira nÿevevaza aarire omana waimba kuzazu noko¿a kuzazu nokuhina oura wazo. Nandarire kutja eye weritjangisire okuhavara ongoromambo indji o Windhoek Advertiser, tjimaikavaza kuye tjandje otjingi tjoura wayo ape oimue kombandondatu tjandje kaumo.