Oruuano rwo vaungure ma ru tanda omapanÿero wokovyungura

Oruuano rwo vaungure ma ru tanda omapanÿero wokovyungura

Otrade Union Congress of Namibia, ousupi Otucna, nduri ehika rovaungure mo Namibia, novaungure vorupa romahandju ketambo rwaro, ma ru tanda omapandero wokovyungura mouparanga wehi arihe ndoovazu ongendo yovaungure ka ku yandjerwe ombango.

Operesidenda yOtucna, Paulus Hango, matja ovakuramenpo vovaungure notuwano twovaungure tjikweya kozondiero ndu ma zetunu kovaungure vomorupa rwo mahundju, vesewa mondorera. 

Ombura nbdjazuko ovaungure ape o-600 vorupa indwi vapandjara ovyungura ngunda oruyaveze rwa varwe ape -490 aru hina kutjiukwa. 

“Tuna ovangure vomahundju esere ngamba mbe hi ya sutwa okuza ku Seninani. Ovaungure vaisamewa movyungura mEzorongondo na Kakoverua, ngunda ovaungure vOngendeva tjingetjo ava kuramenwa oruyaveze rwavo nduhina kutjiukwa,” matja. Narkiza kutja omahakayeneno omapokasane pokati kovimbumba yeÞuna kombwiro yovaungure. “Ndoovazu ozoministeri zohoromende nozonganda maze ryama komurungu okuyepa yepa ovaungure notutu twawo oku hungirira ku imbi mbi ma viÞunu kovaungure, matu riworonganisa. 

Katuna kuhaama ngunda ozonduvasaneno ama ze tuwa omunwe kembo kongotue yomivero mbya patwa,” Hango matja. Otja kuye, tjiva zo zonÿuvasaneno inÿa zetuwa ko omunwe kembo nokuhina nandarire omatyasaneno wovaungure poo otururu twavo. “Vetuako omunwe kembo kozo nÿuvasaneno nozonganda mu muungura ovaungure vomahundju imba, po siya ete katu tjiwa kutja mo zo nÿuvasaneno inÿa munatjike. 

Nandarire vovito mo tutu two vaungure kave tjivisiwa. Tjeri otjiņa otji haya kurwa,” matja. Otja ku Hango, ovaungure mba kutwa kehi yomyano imbi ohapo kavetjiwa kutja veungurira kehi yo ma kee zeva. “Ndoovazu ozonÿuvasaneno maze tunu kovaungure no vyungura vyao, ongwaye tji zasere oku horekwa kotutu two vaungure? 

Matjiyandja ourizemburukla wokutja tjiva ovana vito motutu two vaungure verikuta kuna ovahona,” ma we za ko nao.