Abraham Mwanyekange
Ovaameni vomaliko vehangano loInter Africa security ova ninga eemwedi mbali vamwe nhatu inava futwa.
Ovanailonga ova holola kutya ova ninga efimbo ina va mona omungome wavo wefiku. Ova ti yo ondjabi yopedu oyo ya tulwa po kepangelo oyo hai futwa ovanailonga vopedu mwa kwatelwa ovaameni vomaliko okati komokutwi kuvo, ihave i mono.
Ehangano lo Inter Africa security olina ovanailonga va koya 31. Vamwe oha va keelele omaliko pehangano lepangelo loNamibia Industrial development agency (NIDA), eenhele mbali dehangano loNew Era Construction, eeGuesthouse mbali osho yo ofitola imwe yomangeshefelo moWindhoek.
Martin Mathews ou a popilako ovanailonga vakwao okwa ti ovakeeleli vomaliko vamwe ovaninga eemwedi nhatu omanga vamwe mbali inava mona ondjabi yavo yokomwedi nonande oha va i koilonga keshe efiku.
“Ngeenge hatu pula oimaliwa yetu, oha ku tiwa ashike natu teelele. Luhapu ovanghona vetu ohava ti vati omahangano oo hatu longele inaa futa,” Mathews ta hokolola ngaho.
Ovanailonga ova ti ondjabi yopedu oyo ya tulwa po kepangelo iha ve i pewa.
“ Oha tu nanwa N$ 700 yosheendifo komwedi, ta shiti osheendifo shehangano eshi hashi tu twala koilonga ohatu shi futile, “ Mathews ta ti.
Okwa twikila ko ta ti nande ova ye kombelewa yovanailonga iha va monoko evatelo lasha.
“Otuna ounona novakwapata vetu va pumbwa omavatelo. Kakele mopaife oilonga ei hatu longo ita i tu pesha. Omunghona ota tungu ashike omaumbo aye,” umwe womaameni vomaliko ta ti.
Mwene wehangano loInter Africa Security Abisai Nendongo okwa koleka kutya opena ovanailonga vamwe ovo ina va futwa eemwedi mbali.
“ Vahapu otwe va futa nale okuna ashike vashona, nongeenge omwe ya oshimaliwa oha tu va futu moshivike twa uka,” ta ti.
Okwa wedako ta ti kape na ovanailonga vena eendjabi dili konima neemwedi nhatu.
“Ovanghona vetu ina vetu futa natango,” Nendongo ta ti.
Ovanailonga ohandi ka kala navo omutumba ndele handi va fatululile onghalo yoilonga. Navo okwa li va udako nawa nawa ndele hatutu kumwe pambaapila,” ta weda po.
Nendongo okwa ti kena omukandaitavelo nova nailonga vaye kutya okwe va kuta fiyo onaini.
“Nghee ashike nda tile oilonga oyo yo natu longeni kape na sha vali shimwe shili pambaapila shetwokumwe,” ta weda ko.
“Ita tu dulu okufuta ondado yopedu ngaashi shatulwa po kepangelo. Keshe efiku owa uka keembelewa toka pula oimaliwa ndele oshili kape na evatelo lasha,” ta ti.
Efimbo ehangano nde li tota po, olo oinima aishe okwa li ili kolutenda.
“ Okwali ndina ovanailonga va koya 2000. Tala nee paife opena ashike 36 konima eshi omahangano a hulifa po omatwokumwe udafano etu navo,” ta ti. Okwa ti ehangano ngaashi Special Olympics olina eendjo davo doimaliwa ya koya N$ 520 000. Ta ti oimaliwa ngeenge oye ya ote keva futa aveshe. “ Paife nava twikile ashike okulonga. Ina ndi hala vali oku kanifa omunailonga, “ta ti.
Kundana okwa ninga onghendabala yokukwatafana nomahangano oo taku tiwa inaa futa oInter security ashike otwa hulila mounyengwi molwa eengodi davo inandi kufwa po.
-amwanyekange@nepc.com. na

