Ovanhu 32 moGrootfontein va monika oCholera

Ovanhu 32 moGrootfontein va monika oCholera

Auleria Wakudumo

Ouministeli wouhaku nonghalonawa owa holola kutya ovanhu ve fike po32 ova monika omukifi woCholera moGrootfontein moshitukulwa shaTjozondjupa. 

Omukunhuwiliki mouministeli wouhaku Penda Ithindi okwa holola kutya, ovanhu veli 99 ova didilikwa vena omukifi woCholera omo ovanhu va hanga po32 ovo ashike kwa kolekwa paunamiti kutya ovena omukifi woCholera okudja momafiku 12 Januali 2026. 

“Nande omwaalu wafa uli pombada, inatu didilika efyo nande olomukwashiwana umwe molwa omukfi ou,” Ithindi ta holola ngaho. 

Ithindi okwa holola kutya eshi otashi ulike kutya omukifi woCholera ohau endelelwapo okupangwa ngeenge wa didilikwa momunhu. Okwa ti ovapangi otava yakua nondjungu ovakwashiwana, voo novakwashiwana otava yi diva koshipangelo opo va mone ekwafo. 

Omukulunhuwiliki okwa ti mopaife omukifi woCholera inau li hanena unene odoolopa. Okwa ti ovanambelewa vouhaku ohava yakula ashike ovanhu va fika puvavali mefiku ovo vena omadidiliko omukifi oo ashike nande ongaho otau twikile okutandavele moshiwana. 

Omukifi woCholera owa ddidilikwa lwotete moGrootfontein nuNovemba 2025. Omukifi owa kala nokutandavela fiyo opaife. 

Ithindi okwa holola kutya oshilongo osha didilika etukuko lomukifi woCholera oikando ivali odula ya dja ko. Oshikando shotete, omukifi ou owa didilikwa moshitukulwa shaKunene muAugust 2025 noshikando oshitivali, omukifi woCholera owa didilikwa moGrootfontein muNovemba. 

Ouministeli wouhaku owa kwashilipaleka oshiwana kutya otau longo noudiinini okufinda omukifi woCholera. 

“Otwa tula moilonga omikalo adishe odo tadi dulu okukwafa okudilila kepangelo oshoyo momudingonoko waGrootfontein,” Ithindi ta holola ngaho.

Ithindi okwa ti ouministeli owa tuma ongudu yovanambelewa koshitukulwa shaTjozondjupa op ova kwafele okuninga omakonakono omukifi ou.  

Osheetifi

Omukifi wocholera ohau etwa pakulya oikulya ile omeva e na ombakiteli yoVibrio cholera. Omadidiliko omukifi ou ongaashi oshimela shomeva, onghungo osho hashi eta ekanifo leenghono momunhu. 

Ombakiteli yoVibrio cholera ohai kala monyata yomunhu oule womafiku okudja pulimwe fiyo 10, nohai dulu okutandavela okudja opo. Ngeenge ocholera oya kala inai pangwa omunhu oha dulu okukanifa eenghono osho tashi dulu okweeta efyo. Ashike nande ongaho, ngeenge omunhu okwa endelelwa po, oha dulu okupangwa nokuveluka.

Ithindi okwa holola yo kutya ouministeli wouhaku otau longele kumwe nouministeli wehongo opo va finde omukifi woCholera. 

“Eshi ofikola ya hovela, otwa twa oukuni kumwe nouministeli wehongo opo tu kwashilipaleke kutya eefikola oda amenwa notadi landula omilandu douhaku odo da tulwa po okukeelelwa etandavelo lomukifi ou,” Ithindi ta ti. 

Omadidiliko 

Omadidiliko ocholera amwe ongaashi oshimela shomeva, onghungo, okweehama momaulu, to kanifa eenghono nomeva taa pu mo molutu. Oshimela shocholera ohashi kala sha divilika, notashi dulika shi twaalele omwenyo woye ngeenge osha kala inashi pangwa pefimbo. 

Ovanhu ava ve na obakiteli yoVibrio cholera ihava ulike omadidiliko ocholera pefimbo opo ashike ohava tandavelifa obakiteli okupitila monyata oule wefiku fiyo omafiku 10 osho sha nyika oshiponga. Omadidiliko ohaa tameke okumonika konima yeevili 12 fiyo okonima yomafiku atano. 

Ovakwashiwana otava indilwa va ngungile nokulongela kumwe nouministeli ku keelelwe etandavelo lomukifi ou. 

-awakudumo@nepc.com.na