I Kae Matundu-Tjiparuro
OTJOMUISE– Pupena vevari poo vetatu mena rOtjiÞiro Otjindjandja ovakuru novaÞi mavevezuvire.
Indji mapeya nambano arire ndjaririre ondjira komurungo mongondjero yOtjitiro Otjindjandja tjitjatie kutja kantjina kutaviza kongotue nunguari ondjira okomurungu mongondjero yokutja ovakuru novati ominjo vioao kavipandjererere omungandjo notjisuta tjombindu yao nominjo viawo eyuma rimue mavisutua. Okukawondjisa omakuruhungi inga komurungu ngunda ekoti rimue raimbo ovandu ovaheka epaha ra Tjiute Oritjatatu ara worongannene po komando yerapi rotjiserandu muno, rarue raworonganene puindo ruveze oruni. Oruveze indui onduri Okandjira Kwviuombo. Oritjatatu oamyuva otjiyari 9 ku Kozonjanga ondjembo tjiyaposa mOkandjira Kaviuombo. Munao otjiwana otjitjaworonganene mOtjomuise na Vitoto okuteza ozondambo zovakutu novati vatjo. Muno kehi yorutu rOvaherero nOvambanderu rOtjiÞiro Otjindjandja ozondekurona ozonazongama peke peke zeriyarukire moukoto okurara meyuva indi nawina okuhonga ozonditona kutja muro muatjitirue tjike. Muzo moutiti kotjike nunguari ovengi momuzura wondjiviro yawo womakuruhunhi inag muari Unotjari Katjimune, McHenry Venaaøi na Scara Matundu.
Katjimune otja tjimatjiukua watezere orutjindo indui na raisa oupandi novande wepaha indi eyuva indo mumuari wina ozorekaze oro ndapanÿa okuhina okuundurirua monÿonÿu ya Kandjira arihanda ariru nganda Ovadnoitji aveyaruka ovihahambundu kOkahandja okupaha omasa warue. Nandarire kutja otjikando iho pata ounepo womuhoko ape o 80 ovo vapanÿera nganduu tjivakavaza kovita via Viuombo owo puvakairasira Ovandoitji. Pokandjira pata Ovandoitji o 12 vozongungu ngamba nderipmbo ndatungua ngunda inda zomuhoko azehinehuno.
Venaaøi wahungamene nongaro yohoromende yokukondjisa kutja omakuruhungi wOvaherero inga yezenge nuyezeme naraisa kutja ngunda Samuel Maharero aari omuniovita eye uvarerua nokusasanekua pondondo yovanane varue vozombazu tjimuna oo Ipumbu ya Shilongo noo Hendrik Witbooi. Venaaøi nandarire ngunda aperi nao Witbooi ndionondi orui kotjinariva tja Namibia posia ingomuini wovita viehindi kuna Ovandoitji, Samuel Maharero, ngamba ndinondi kena otjina nandarire tjimue tjezemburukirua ko. Venaani kaa hungamene ohoromende porue nunguari wina wahungamene ihi otjiwana tja kouherero mumuna imba mbetja Samuel Maharero onguazepa ihe Maharero nokurandisa ehi. Venaani wepepaÞanisire natja nandarire momanuwa we ngehina kupatasanisiwa, Samuel Maharero kenaindu pazepaisa ihe Maharero nu kombunda yomanuwa we ngeheewa kanaa pepatasanisiwa kutja ovita kuna ovandoitji viaruwa yune, ovio viaruwa i Samuel Maharero. Matundu nguerihonga ouhahende numongonÿononeno ye otjorup rovirihongu vie mondondo yokombanda youhahende atara mokutja tjii hapo Ovahrero veura kooma poo vena epu momveta youye kotjiÞiro tjawo, wauyauzire kutja otjitjiri omuhoko imbui otjomuhoko oveta youye otja kongutiro yomihoko omikutasane yotjiÞiro otjindjandja otjotjiri venepu kakuura kooma uriri. Venepu mokutja pari era roktuaj ngaveyandekue otjomuhoko. Neraa indi kaari era ndazire mOngenerara Lothar von Trotha otjomuyandja wembo worupa rorura rovita rohoromende yOvandoitji yohuure kourike we nunguari era ndari nomasa okuza kohoromende indi okuza komukesare omuini.