NIP a yandja omaano eekompiuta 10 kOnguti

NIP a yandja omaano eekompiuta 10 kOnguti

Abraham Mwanyekange 

Onguti- Ehangano linasha nomakonaakono ounamiti lo Namibia Institute of Pathology etitano ola yandja omaano eekompiuta 10 kosekundofikola Onguti. Eekompiuta odina ongushu N$ 160 000.

Pefimbo tayandje omaano Beata Hangula okudja ko NIP ehangano ola yandja molwa ekemo olo vamona okudja kofikola mo 2024. 

“Ofikola oyetu kwashilipalekwa kutya omashina avo makulu ee kompiuta okwa teka no itavadulu vali okulongifwa osho sha eta vat elongo likale lidjuu kuvo,” ta ti.

Okwa wedako ta ti oilonga yo NIP yavo okuninga  omakonaakona opaunamiti. 

“Otu shishi nawa kutya omunhu opo akale ena oukolele o ngeenge omudingonoko waye wakola, loo elongo olo efnamango lomudingonoko wakola,” ta ti.

Hangula okwa ti NIP okuna okambale kokushunifa moshiwana ko Corporate  Social investment oko kena oshinakuwanifa okuyambidida elongo oshoyo eyambulepo lomaunongo moshiwana.” 

Otwa itavela kutya elongo olo oshilwifo shina enghono kkulundulula ounyuni,” ta ti. 

Hangula okwa pula ovanafikola opo valongife eekompiuta mouwa. “Eekompiuta edi odonghalamwenyo yeni yokomesho, nadi mupatululile oivelo ipe, do naditwife eendjodi deni mufindane,” ta ti. 

Omukulunhu welongo kOshikoto Hilma Nuunyango-George Okwa ti okwa pandula o NIP komaano oo vayandja kosekundo Onguti. 

“Nena ounyuni owahuma komesho, novanafikola vetu ovapumbwa oikwafifo oyo ta i vavatele opo veshendife nawa melongo lavo,” Nuunyango-George ta ti. 

Okwa ti ngaashi omakonaakono o petameko afika oku na omukumo kutya ee kompiuta otadikalonhifwa meendelelo okuvatela ovanafikola vamone oidjemo iwa.

Okwati oshikondo shelongo otashi ka vatela pautechika opo ee kompiuta didule okulongifwa doo dikwatakanifwe ko indaneta opo shivaningile oshipu okudilongifa. Ta indile ofikola opo ikwate nawa omashina akale po alongifwe nokomapipi ta eya.

Omukulunhu fikokola wOnguti Salom Ndeyamunye yaNdeshimona okwa ti ove udite etumba eshi vapewa omaano. 

“Otwa pandula NIP komaano mawa nokwafimana. Eshi otashi ulike efimano lookaume mehongo lokaana okaNamibia. Ehongo ekwa kutopolelafana,” ta ti.

Okwa wedako tati ota di kalongifwa mouwa nawa wovanafikola unene ovo veli mondodo 12.

“Modula taiya ohatu ka etapo oshilonga sho kompiuta ngeenge ouministry wetu oweshi tambula ko,” ta ti. 

-amwanyekange@nepc.com.na