Kanaarire ohunganaete nokuhinaete, Otjiwana tjatja rukuao mOtjozondjii

Home Languages Kanaarire ohunganaete nokuhinaete, Otjiwana tjatja rukuao mOtjozondjii

I Kae Matundu-Tjiparuro 

 

OTJOZONDJII- Okakumba kOvaherero, Ovambanderu nOvakwena mbatanda okupanÿera potjao vaworonganene muno omayuva womasuviro ngazuko okuteza ozondambo zovakuru vao mbata iyondjembo ya Katjivitjouanga.

Otjozondjii itjimue tjovihuro via Namibia oruveze rohuurire nohangauti yehi rOvandoitji mumuari orumbo rohangauti noukarere tjimuna indui nduari mOtjomuise nduaa rutjiukua otjorumbo rua Katjombonÿi. Mena ra nao otjatjinga kuazire ozombamba zoviuru nomatupa okuza kehi rOvandoitji omueze mbuazuko, tjiva zao nÿumazetjiukua kutja zaza kuiimba mbaÞira morumbo rohangauti muno, otjiwaøa tjingetjo otjitjaungurisire omaamberero wa muno inga okuyakura ozombamba nomaÞupa inga kotjiveta okuyehepura kovakuru novaÞi vatjo nawina okuura kuwo kutja otjirua tjombinÿu tjitjasewa natjo ngunda katjiyahara omuhunga.

Ovimbumba viautire okuworongana Oritjatano numukomunene wa Ritjatano avikawondja pehi okuyeta kozongungu ozonguru zamuno nderi ape mondivitivi yotjihuro. Ovio viahongoreruepo iyozotrupa zopehi nozokoukakmbe otja komarapi ayeyetatu. Mokati kovimbumba muari Ombara Otjitambi yOvaherero, Kuaima Riruako nOmuhaamise wOkomiti yOtjiÞiro Otjindjandja yOvakuena, Ida Hoffmanna. Pari wina otjimbumba tjozohiva tjomitanda vio Vakuena tja muno tjitjayandjere omuhoro nomutjatjo wapeke kotjitjitua ihi. Momakawondjero momivanda viotjihuro tjiwana tjari novimbakete mbiatjangua omambo peke peke ngena otjina nongondjero yatjo yOtjisuta. Imue yozombuze zomatjangua kovimbakete imbi nuwina ndari embo ehongonekua romaamberero inga yari amaitja: ™Kanaarire okunga naeÞe nokuhinaeÞe,∫ oro ndjiri onguramene yozokomiti zotjirito otjindjandja nawina imbi oviwana vio Vaherero, Ovambanderu nOvakuena kutja kanaa peso okukara otjihungiriro ohunga nOtjitiro Otjindjandja nOtjisuta nokuhina ozondekurona zomihoko imbi otjovandu voo ihe noo ina mbahungamua ohunga iyovandoitji no kupirira momaraa wokuyandka ngayandjerue iyo Ngenerara Lothar von Trotha avihara okuyandekua.

Embo ehongonekua indi wina ra hungamisiwa kongaro ndjaripo katjisupi momakotorero wozombamba nomatupa ngatokokere katjisupi omueze mbuazuko okuza kehi rOvandoitji posio oviwaøa imbi nozokomiti zOtjiÞiro Otjindjandja puzaseerue pendje. Mombembo indji wina indji ondjari omerikuiiro wozondangere Hijomasa Kandjeo wonganda yesembi na Ngeke Katjangua wonganda yOtjikaoko kuwo ku kueri kuambere Ombara Riruako. Omutu moto kutja tjiri omahungi ngakakogorere kombunda yomayamberero kayari ohepero tjinga momurikua kovakuru novati vao ozondangere azauriri kuwo ohunga nongaro otjiwana otjiheka ihi mutjiri naingo matuku wina nambano ngena ozohoromende tjinene nene indji yOvandoitji oyo ndjihiyarora kaparukaze okuuta okuyandja ombakatuin korukuro roviwaøa imbi.

Ozondangere zakumukira rukuru nguno momakati kotjiveke tjitjazuko kuzeere okuyekura noviombazu nomeriyapuriro kuna ovakuru novaÞi vazo otja kombazu mumuari wina omapunguhuriro wonÿu ngunda otjiwaøa atjiyahukuka. Momayendo inga wina muna ombindi yOvandoitji posio otjikando ihi otjiwana tjakapitire puyo okuhungama osemba kombindi yatjo naindjo wina yOvakuena nai oyo ndjiri ombauendundu. Okuza ko 2007 ozombara Riruako nomuyaruke Christian Zeraeua wa Erongo tjivaisako onguyu kombindi indji, otjiwana ombura aihe momayandero wa Seninarindi otji tjiunguka nguno okuye kuyambera pozongungu inda ndanyandavara morumbo indui.