“Omakuruhungi yetu oveni iyeṱe oveni” 

“Omakuruhungi yetu oveni iyeṱe oveni” 

Ondezero yomakuruhungi wOvaherero nOvambanderu mu mu notutjindo twawo okuza kOafrika mondivitivi ovaṱi novakuru vawo ku va raukire ondjiri imwe yondando yomaworonganeno wozondekurona zOtjiṱiro Otjindjandja omayuva womasuviro nga mOtjauana. 

Pohambo Eharui meṋe ya Karukuvisa, ohumburuko na Kanaindo ape ozokirometa o-60. Okuzira kundino ndi ngandu kOsondaha. 

Ozondekurona okuza mOtjauana orini, Osouth Afrika na Namibia momaupapi na mouparanga womahi ayeetatu nga omayuva womasuviro nga tji maze haṋasana omakuruhungi wotutjindo twazo; okuṱaṱuna eṱupa twato na wina okuvingururasana auhe otja humburirweko i yovaṱi novakuru ve poo otja tja resa momambo womakuruhungi na wina okuzuva kazuvire. 

Mokupanḓera povyawo nokuvitunduuza imba mberi kohonga ve paha kutja ombinḓu yovaṱi novakuru vawo ndja tjononoka nominyo mbya pandjara harukuru vi tjiukwe. 

Tjinene i yotutanga twakandino ndi notoruyaveze, nu harukuru ouye nomahi nga tjitire onyoneno kuwo ye ute okuzemburuka nao nu wina okuripurira momuano umwe poo warwe, kokutja mave ṱunu vi imbi mbi va ṱukuṱura? 

Ndino ndi pe tambukire embo indi ndi ve kuramisa ongengamene otjotjiku tja Tjaveva, ndi tja: “Kanaa rire ohunga na eṱe nokuhina eṱe.” Tjingetjo omaworonganeno womayuva womasuviro inga yeri mombii indjo nondambo indjo. Yokutja oruveze rwa horo nambano ndoovazu karwari arwa hora rukuru. 

Kutja ze teze omakuruhungi wazo. Mombepo ndji mai tja okuhina okutjiwa omakuruhungi kwa sana nomuti mbu hi nomize. Nu tji u hi nokutjiwa ku mo zu wina ma rire ouzeu kutja hungama tjiṋe. 

Pe nembo nda tjangwa i yotjingi tjavo Ovandoitji ndi mari tara mOmakuruhungi wOtjiṱiro Otjindjandja. Rena 

Omaurizemburuka wOvivarara: Omaraka Wakandino ndi mEkuruhungi ra Namibia nEhi rOvandoitji. 

Nandarire maku zu umwe wovatjange varo ondekurona Onongo Jekura Kavari, orupa rwe porwe okutanaura eraa ra Lothar von Trotha mOtjiherero. Tjazumba nandarire maku zu ovatjange varo ovengi ozonongo, ongahukiro omundu tji wari konḓonona okumuna kutja ondando yaro okuraisa kutja kapari ondando yokotjiveta yOtjiṱiro Otjindjandja tjOvaherero. 

Kaukumise tjinga ozomburo zawo azeri mOtjindoitji vyomauhatoi wina vOvandoitji mbari norupa mutjo. 

Kakutja nao mape rihungirire kutja ozondekurona ze teze nokutjanga omakuruhungi wazo nokuyetwa movipwikiro kotutanga tworuyaveze. Tjinga omuhewo umwe otja tji u pe twa po: “Ngandu ongeyama tji ye rihongo okutjanga (poo okuserekarera), kangamwa otjihambarere matji tongamisa omuyeve.”