Onamibia marihepa ape Ozondola za Namibia etau nokande noindando (1.5) oku rwisa oupame omatumbukiro wOtjinyo nOtjikoto ngu ma poeya aye karako.
Muwo mu muna otuveze two ndjeverero mehi, Oministera yOtutumbo nOvikunua, Omahundju nOvize Vyomomuronga, Okuti nOmatungururiro Wehi, Inge Zaamuaņi, matja. Tjingetjo Oritjavari wa tjivisire kutja ohoromende yaitavera na i yandja Ozondola za Namibia omangete o-57 tjo ku vatera oku paimisa ondjiviro yehi ohunga nondjeverero, oku zirira ko nomazeva wouveruke wovinamuinyo.
Omikambo vya Namibia vyo ku zirira komutjise imbwi vina ozondi ozengi pekepeke nu vinondando yoku kondja kokutja ehi riţize ondengu yaro yokuhina omutjise imbwi; okutjevera omerikarekero wovikurya; ovinamwuinyo notjitamba tjo ma randisiro wonyama pendje nehi nawina kutja otjihite tjaro; oviungura nehupo rovaţuta. “Momikambo vyo matjururiro nomatjeverero imbi mbya hupikirwa ko muna oku yarukira otuveze two ndjeverero womutjise wOtjinyo nOtjikoti tuturipo nai, oku tu tikonaparisa moune nouparaga wato okusora okuu tizira meke namondiero tjiwa tambuka. Wina ohunga no ma tungiro wovyungurisiwa vyo ku kohorora, oku kanga no ku hwika pozondanda zomikoka vyehi azehe hambondatu potuveze tu twa kwizikwa kutja katuna omutjise imbwi. Nawina oku pwisa no ma tutumunino wotuveze two ma unguriro wonyama oku kondja kokutja ovirandisiwa ovikohoke nu vinodjeverero omutjise tji wa tambuka,” Ominsitera maitja.
Matja wina katjisupi ehi ra pwisire otjiungura tjaro tjo ma yandjero womata noku zekamena omutjise imbwi mohakahana indu tji ra randere ovyungurisiwa oviweziwa, omata novihepwa oku kengezera omatambukiro wawo mouparanga wehi. Nandarire koutja pakara omikambo vyo tjivara okurongera omatambukiro okuura, Zaamuaņi ma pambarere kokutja ehi marihepe tjeri ovititi Ozondola za Namibia etau nokande nondano (1.5) okuweza komangete o-57 oku tjevera pupayenene otjitamba tja Namibja tjonyama otjo tjitjiri okasavero okanene, k uke tataimbwa pOzondora za Namibia omatau o-15. Tji ma tji kwizikirwa omasembamisiro epukiro romata womutjise imbwi kutja owo tji wa tambuka uze popezu nu tjimanga. Tjinene nene komamuho wehi motukondwa twa //Kharasa na Hardapa.
“Tjingetjo tunondando yoku sembamisa outukondua wo ma tjeverero no ma tjizikiziro womutjise mOrukondua muu heri okapaze nokapaze. Ombango yomautiro nu tjitjiri otjina otjitenga tenga okusembamisa okusembamisa orukondua rondjeverero mOrukondua rwa //Kharasa, ngunda ombamba ama tutumuna otumbo two vipuka two moukoto wehi motukondua twa Hardapa, Omaheke na Tjozondjupa mo mieze hamboumwe mbi ma viya,” Zaamuaņi maraisa nao.