Oshikoto sha twala emanguluko koikandjohoololo

Oshikoto sha twala emanguluko koikandjohoololo

Abraham Mwanyekange

Oshitukulwa shaShikoto osha twala efiku lemanguluko peenhu doshiwana eshi va tokola okudimbuluka efiku eli moikandjohoololo aishe 11. 

Koshikandjohoololo Olukonda momukunda Onakiidhi B omupopi aliko a fimana oye Ngoloneya woshitukulwa shaShikoto Sacky kathindi. Ngoloneya okwa li a waiminwa komukwaniilwa woshitunda shaNdonga oshoyo ovaleli vakulu nomalenga opamufyuululwakalo.

Ngoloneya pefimbo ta popifa ovo veya kedimbuluko lemanguluko okwa  ti epangelo oleli tula mo opo li mone kutya ola yandja omakwafo koshiwana.

 “Eli olo efimbo twa pewa okweendelelifa omayakulo koshiwana,  eifano ta li pula ekwatele mo lakeshe umwe sho osho tashi dimbulukifa keshe umwe kutya emanguluko kashifi ashike okudimbuluka ndele oku li mona noku li tyapula,” Ngoloneya ta holola ngaho. 

Kathindi okwa ti mOshikoto ove wete exumokomesho noumwainafana. Okwa ti ove wete elitula mo oshoyo eemhumbwe dovakalimo vavo. 

“Omumbwe yomeva, omumbwe yopaunamiti nelongo lili xwepo oshoyo eemhito dayeeuluka doku kulika eliko moshitukulwa shetu,” ta ti ngaho.

Kathindi okwa ti eshi ita shiti kutya ovadopa molwa eemhumbwe odo ashike ova pumbwa okutula moilonga aishe oyo ili oipumbiwa moshitukulwa.

Omukwaniilwa waNdonga Fillemon Shuumbwa Nangolo okwa dimbulukifa Ovalukonda kutya omalelo opamufyuululwakalo okwa dana onghandangala yakula mekondjelomanguluko laNamibia.

 “Ootate ovakwaniilwa ovo va tameka tete okukondjela oshilongo manga nokuli opolitika ina i uya, ngeenge owa shikula ondjokonona nawa ota i kupe nghee Ovagermany va dengwa nawa kovaleli vopamufyuululwakalo okudja ko Damara- Nama fiyo Omowambo yetu omu ndele tafa duka po,”Omukwaniilwa ta hokolola ngaho.

Nangolo okwa ti konima eshi ovatilyane vovakolonyeki vamanga nokutula Ndilimani Iipumbu Ya Tshilongo muupongekwa okwa li eva fiila elaka tati: “Nande mumangenge oohainina tave ya shito vemu twe oshiti”. 

Nangolo ta ti ohainina ove keya nee ndele tava  tauluka  vaye kondje yoshilongo opo vaka konge emanguluko. 

“Ngeenge owa tale nawa efimbo ovakwaita va kala nokwaalukila moshilongo ootate nakufya  omukwaniilwa ovo vamwe va kala nokuyandja oikulya keendume domomufitu vehena oumbada washa. Ohandi dimbuluka nawa kutya umwe womwaavo kwali a yandja etumwalaka mOndonga kutya keshe tuu ou una ongombe ndele to mono ovakwaita vapa okulya. Onghee ano ovaleli vopamufyuululwakalo ovadana onghandangala ya fimana pefimbo lekondjelo manguluko” Nangolo ta dimbuluka nawa.

Efimbo ta popi ponhele yoonakulwa vakulu Phillemon Ndjabula okwa pula epangelo opo livatele oonakulwa vakulu aveshe ta ti nava fiilwe oshisho. 

“Koilongo ikwao oyina omilandu da ukilila eendjai doita nawa, eembadi otava pewa, eepoloyeka natango otava mono nawa pehena umwe ta fyaala ko. Onda hala nokuli ouministili wetu uli kalele,” ta ti ngaho.

Ndjabula okwa pula ngoloneya opo moshitukulwa mutungwe omaendo oonakulwa vakulu.

“ Moshikoto omwa kala nomuyadi natango oo nakulwa vakulu. mopaife ngeenge ovakandula ondjafa otava ka holekwa peni? Ngeenge ita tweendeleleni ondjokonona otai ka kana,” Ndjambula ta ti.

-abbenghilai@gmail.com