Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Oshiluli Tashi Hepeke Aantu mOlukanda Havana

Home Archived Oshiluli Tashi Hepeke Aantu mOlukanda Havana

WINDHOEK

Aanamagumbo yatano molukanda Havana moKatutura oye li muumbanda wamatutu konima sho omagumbo gawo taga ponokelwa nomamanya kage shiwike kutya otaga zi peni omutenya gwaankala, omanga omagumbo gatatu ga pya po komulilo omukumithi. Aanegumbo mbaka otaya ti iiningwanima mbyoka otayi etithwa koombepo dhoka hadhi adha okakadhona koomvula 15 kedhina Anastasia Johannes. Okakadhona hoka otaku tiwa oka li haka tekulwa kuhekulu Abisai Nghidileko, ngoka okambashu ke ka pya po mOmaandaha goshiwike sha za ko. Shika oshikando oshitiyali oombashu dhomusamane nguka tadhi pi; oshikando shotango odha pile muApilili. Ohela “oombepo” odha li aniwa natango tadhi umbu aanegumbo mbaka nomamanya. Sho oshifo shika sha talele po egumbo ndyoka mEtitano, hekulu yaJohannes ota ti okakadhona haka aniwa otaka futile po oondjo/omayonagulo gayina Penehafo David nomusamane gwe ngoka a tseyika ashike nedhina Mehas ngoka kwa li a ka konga ekwatho konganga opo a ninge omuyamba.

Aniwa opo uulodhi wu longe nawa, onganga oya lombwele omusamane a ka dhipage omukulukadhi gwe ihe omusamane okwa tindi. “Shika osho tashi etitha ngashingeyi uupyakadhi. Ngame shivalelwe omukwanezimo gwandje a yile koonganga a ka konge uuyamba. Shika oshikando shotango tandi uvu oshinima sha tya ngeyi. “Omusamane gwayina (yaJohannes) okwa tindi okudhipaga yina molwashoka oku mu hole natango, ngashingeyi oshiluli osha hala okudhipaga okakadhona,” osho hekulu yaJohannes ta ti. Mokukoleka oshiningwanima shoka, Johannes okwa lombwele oshifo shika kutya konima ashike manga okambashu kawo inaka pya po komulilo omukumithi mOmaandaha, ewi lyoshiluli olye mu tseyithile kutya naye ota ka sa. “Shika osha li konima sho nda zi kosikola nonda li ndi ipyakidhila nokwiihula omuzalo gwandje gosikola. Manga ashike opo tandi mana okwiihula onda uvu ewi tali zi mondunda tali ti, “ngoye oto vulu okutsikila okwiihula ihe shi koneka ashike kutya nena ngoye oto ka sa.” “Onda legalega nonda kumwa kutya ewi ndika mbela otali zi peni molwaashoka ongame awike nda li mo mokambashu. Onda matukile pondje nokulombwela ookuume kandje, ihe kape na ngoka kwa li a hala okwiitaala ndje. Okamwamemekadhona nako oka zi ko kosikola notwa yi tu ka teke omeya (konyala oometa ntano okuza pegumbo lyawo). Mondjila yetu okuza hoka otwa mono egumbo lyetu lya tema.”

Ota ti kashishi oshikando shotango okakadhona haka taka uvu “ewi lyoshiluli.” Oshikando shotango ewi ewinayi okwa li tali popi mOshiwambo, notali uvika lya fa lyomulumentu ngoka a li ta popi nayo sho a li naavali ye kuyele nuumvo. “Uusiku ihatu kotha. Ohatu uvu ewi ndika tali tu lombwele tali ti, ne otamu si nena noku tu umba nomamanya – ano kokambashu. Nenge poompito dhimwe ihapu uvika sha, ndele ongula sho tatu penduka otatu mono omavi nomamanya kiikumbatha yetu oshowo miikulya yetu. “Ngele meme okwe tu telekela iikulya, omanga tu li pokulya, ope na omuntu gumwe ha tula mo omavi nomamanya miiyaha yetu. Nonando hatu mono omavi ngoka ihatu mono omuntu ngoka,” okakadhona taka ti. “Kape na omuntu gwolela ta vulu okuumba omamanya ndele ta kala ke wetike,” osho hekulu ta hokolola.

“Ngashingeyi oombepo dhika odha landula okakadhona haka megumbo lyandje. Oshinima ohashi tu umbu nomamanya. Ihandi mu pitika we a teleke, oshoka tango osha tameka nayina, ndele paife oye. Ohashi tula omavi nomamanya mukeshe shimwe te shi teleke.”

Hekulu ota ti ngashingeyi ohaya lala ashike pondje ya tila oomwenyo dhawo ka dhi mone oshiponga komulilo. “Tango oombepo okwa li tadhi tu umbu nomamanya ihe ngashingeyi odha tameka okufika omagumbo getu. Otwa kanitha iinima ayihe komulilo oshowo omambo niikutu yosikola. Otatu lala tatu si uutalala na katu na omakumbatha ga gwana okwiisiikila.” Omushiinda gwetu, Melania Lukas pamwe naanegumbo lye nayo oya kala taya si uutalala okuza sho okambashu kawo ka fikwa po komulilo omutilithi muApilili. Lukas ota ti omulilo ogwa fike po okambashu ke konima sho okakadhona hoka Johannes ka lala maandjawo uusiku wumwe. “Okakadhona oka lalele megumbo lyandje konima sho “oshinima” sha fike po egumbo lyawo ngohela potundi one yomutenya, “oshinima” osha fike po okambashu kandje. Otwa kanitha omaliko getu agehe komulilo nguka. Otwa tila okuya mokambashu okape hoka twa dhengela. Kutya pamwe otashi vulika oombepo dhi ye nokufika po ishewe okambashu. Inatu hala okupenduka ongula nokwaadha aanona yetu ya pya okusa. Ota ti okahanona ke otaka ehema molwuutalala wuusiku sho haya lala pondje. Lukas ohaya kala mokambashu nokamwayinakadhona, okahanona ke oshowo aanona ye yahamano.

Ngashingeyi otaya indile ongeleki yi mangulule Johannes koombepo dhuulodhi. “Ngeno okwa li ndi na oshimaliwa andola otandi mu fala kOwambo hoka ta vulu oku ka mona ekwatho. Ondi inekela oonganga dhopashiluudhe otadhi vulu oku mu kwatha,” Nghidileko ta ti.

Ota ti yina yaJohannes okwa pangwa konganga yopamuthigululwakalo ihe ina hala okukwathela okanona ke. “Yina oye awike a mona ekwatho/epango molwashoka okwa tseya shoka shi li po. Okwa tseya wo mpoka onganga ndjika yi li nkoka ya yile ya ka konga uuyamba. Shika inashi pitikwa nando mezimo lyetu.” David ina vula okumonika oshoka okwa li aniwa kOwambo. Johannes okwa lombwele oshifo shika kutya iha kotha uusiku, oshoka okwa tila okusa nokwa hala andola ope na ngoka ta vulu okutidha po oombepo dhika. “Onda hala ngeno ope na omuntu ngoka ta vulu okukutha po oombepo dhika dhi ze po thiluthilu.”