Epangelo la faneka eshunifopedu loikulya yokondje …eetona 54 000 ohadi di kondje yoshilongo 

Epangelo la faneka eshunifopedu loikulya yokondje …eetona 54 000 ohadi di kondje yoshilongo 

Auleria Wakudumo

Epangelo laNamibia otali lalakanene okushunifa pedu elando loikulya okudja kondje yoshilongo neepelesenda 80 ngaashi sha hololwa momhangela tai ufanwa o’Strategic Plan and Manifesto Implementation Plan (SPMIP), oyo ya tulwa moilonga oshivike eshi, moWindhoek. 

Omhangela ya tulwa po otai holola ounamapya oo fimba i na ongodi mokuyambula po eliko loshilongo okulwifa ondjala, okuyandja oilonga nokukandula po omhumbwe yoikulya moNamibia. 

Minista wounamapya nounaimuna, eeshi, omeva nomatalululo omadu Inge Zamwaani okwa holola kutya omhangela yepangelo okushunifa pedu okulanda oikulya kondje yoshilongo oi na ondjila ya yela oyo tai dulu okutwala Namibia kefikilo lounamapya. 

“Omhangela yetu okulundulula Namibia, a ninge oshilongo hashi longo oikulya yasho vene oyo tai palula ovakwashiwana,” Minista ta popi ngaho nomukumo. 

Zamwaani okwa ti okupitila momhangela ei, epangelo ola tokola opo li talulule omulandu wokulanda oikulya okudja koilongo imwe nokukwashilipaleka kutya ova shunifa pedu neepelesenda 80. 

“Okushunifa pedu neepelesenda 80 otaku ka kwashilipaleka oukumwe moshiwana shetu, nokukala tu na ounamapya wa kola oo tau ka kwafa Omunamibia keshe,” Zamwaani ta ti. Otaku hokololwa Namibia ha kufa eetona 54 570 doikulya younamapya oyo ya longululwa okudja kondje yoshilongo koshimaliwa tashi tengenekwa shi dule pobiliona N$1,5. South Africa oku li umwe womoilongo oyo hatu kufa oikulya yoludi eli. Namibia oha kufa koSouth Africa oikulya younamapya ya longululwa neepelesenda 97. 

Minista okwa kwashilipaleka yo kutya eshunopedu eli otali ka yambula po nokukwatela po ounamapya nounaimuna monakudiwa, nokukwashilipaleka ekwatafano pokati keyambulepo lomakwatafano neliko loshilongo. Nande ongaho, minista okwa dimina kutya ope na natango omashongo unene ngaashi omhumbwe yomadu moshilongo. 

Eedula nhano da ka pita, epangelo ola mona oidjemo yeteyo iwa okudja meeproyeka doikulya depangelo ngaashi ‘Dryland Crop Production Programme noGreen Scheme Irrigation. Edi oda yambula po oikulya ei ya longwa moshilongo nokuyandja oikulya kovakwashiwana vahapu moitukulwa imwe. 

Ouminsteli wounamapya noumaimuna owa holola kutya owa mona nokuyandja eehekta dedu 41 326,7 okulonga eefaalama dakula doikulya. Eedjapo domadu dihapu oda yandjwa komalelo opamufyuululwakalo okukwafa oshiwana. 

Minista okwa holola yo kutya epangelo ola wedela nokukandula po omhumbwe yomeva moitukulwa ihapu unene momikunda opo oshiwana shi kale shi na omeva a yela. 

Zamwaani okwa ti epangelo otali longo noudiinini okukwashilipaleka kutya omayakulo okwa tukulilwafana shi fike pamwe moshilongo, okudja keembelewa dakula fiyo okwaavo ve li komukunda. Okwa ti epangelo ola tula po omilandu da yooloka ngaashi: Namibia Agriculture, National Resettlement noNamibia Water Policy White Paper. Eshi oshi li momhangela yaNamibia yakula yomudo 2030 osho yo omhangela oyo hai ufanwa oNational Development Plan (NDP6). 

“Omhangela ei otai tu kwafa okulundulula ounamapya, omeva, osho yo omatalululo omadu moshilongo,” Zamwaani ta ti. 

Minista okwa ti oshikondo sheeshi needjo domefuta onghene tashi twikile okukala shi kwete oshilongo. Okwa ti okupitila mwaasho hashi ifanwa oscience-based total allowable catch (TAC), oshikondo osha kwashilipaleka ekwatelepo nekaleke po leendjo domefuta. 

Okwa ti oshikondo sheeshi needjo domomeva otashi twikile okuyambula po eliko loshilongo, okumona oyuuyemo yopombada okudja kondje yoilongo osho yo okuyandja oilonga kOvanamibia omayovi. 

-wakudumoauleria@gmail.com