Ouvara wOmbara Otjitambi ngamba ohepero nu kawomauvara wombinÿu

Home Languages Ouvara wOmbara Otjitambi ngamba ohepero nu kawomauvara wombinÿu

Motjipiu tjovita pokati kOvaherero nOvakuena momautiro weserewondo oritja 19, ovimbumba aviyevari imbi viaruisasana mozondendera ongondoroka na Tjomuise, Okahandja na Tjizingue.

Ombata pokati kavio yari otutumbo otuwondja tuozongombe tuovaÞuta vOvaherero. Omuhoko wOvaherero mondira yOvakuena noveuwirire varue vopendje tjimuna Ovandu Votuvao, wayendekera kutja vasere okurinworonganisa kutja vekare nomuniovita umue tjimaveruisa Ovakuena nawina mokurinana. Opuveripurira kutja omautiro okupaha omunane umue ohongora ombara otjitambi okuvenana nokuvehongorera moruveze rouzeu.

Ombara Maharero Tjamuaha wa Kahandja novarue ve varuisa Ovakuena oukukutu, nu munao avetjurura ozongondjero zokukambura nokupunda otutjindo tuao otuwondja tuozongombe. Ovaserekarere ovatjiwe vetja pakara ovirua ovikukutu kunOvakuena pokati ko 1861 no 1863, nu onÿoneno onene nene yovimbumba via Maharero yari onÿiro ya Captain Christian Afrikanera, omuatje wa Jonker Afrikanera, Kakuuoko Kua Mukuru Wouye, nguari omunane wovita wakatjoruhonga woruvezendo. Maharero warumbira ovita imbi omuano omuhimise nandarire kutja kaari noviumbe ovisemba, aÞona okuporinÿa Ovakuena mbaa veritupukire nandarire kutja onÿo¿eno indji yari oyopokati kotuveze. Eye opaharera ondengero otjomunane wovita ohongora nawina ondatero yotjiwa¿a tje nokuza kovanavita ve.
Munda imbo warue, okupikira kongurova ya Kahandja, Ombara Zeraeua wa Tjizingue, okurondera komarandisasaneno kunovarandise va Europa novapahe vomahanduriro munda womuronga, eye waworonganisa otjivarero tjomuzura tjoviumbe nevihandjaura movandu ve. Ihi tjamunika otjotji¿a tjapeke mourizemburuka wokumema. Oruveze otja tjimarukayenda ondira yomawiriro iyOvakuena yayerurukira ko puna ovitjitua avihazendu viovahandure va Europa mbari monguyu yokutja ovariange vomohange novayenda. Ngunda apari oruhepo nduaarukurireko rotjiwa¿a okuriworonganisa owini kutja omorupa rovita poo omerinaneno moporotika, tjingetjo omeritjururiro yari ohepero pu avihe moruveze orusupi kombanda yokurinana motjiporotika. Otjiwa¿a oputjaisanena ombongarero yohakahana noyoruveze rouzeu mOtjizingue mo 1863, Maharero Tjamuaha nguaro omurue wakatjoruhonga pakaurikirua otjomuniovita viovimbumba viovita viOvaherero.

Ihi otjina tjitjatjitua kehi yotjikamba otjizoozu tjomawiriro wOvakuena ngaa hehapokere. Omundu moyenene okuhaka kutja indji yari ondiero yopokati koruveze posia oyo airire okandjira yoruyaveze kutja Otjiwa¿a tjikakare nOmbara Otjitambi, kutja otjomunane moruveze rohange poo otjomunane moruveze rovita. Okuza nokuÞuna otji¿a tjomeritjururiro nondjeverero, Ovaherero veriworongansia rukuao naveworonganene mOtjizingue mo 1867 pombongarero otjimbanduangoma. Ombongarero indji yari okandjira mokusembamisa omirari viomerinaneno moporotika notjomuhoko kuwo owini. Otji¿a tjotjikoro momaworonganeno inga yari okuzika Ombara Otjitambi, otjomunane wouhona wokombanda nomuÞize womuhoko movi¿enge noviÞo pekepeke, tjimuna ombazu, ongorongova nombuiko nonÿunino yotjiwa¿a, ongamburiro noporotika nawina ovitjitua viomuhoko noveta yawo. Tjinene nene wasere kutja manana otjiwa¿a moruveze rovita wina. Otja koumune wandje indji ondjari ombutiro yOuhonapare wOmbara Otjitambi yOvaherero. Munao Otjizingue otjitjasere okumunikua, okuvarua nokuzemburukua otjomakuruhungi womuhoko omanahepero. Ami mbinonganburiro yokutja ove otjikando atjihe tjiwayata ombaze mOtjizingue, mosokumuna kutja uri poruveze oruyapuke.

Posia indjombongarero yahaama kukatjotjiri novavarekua aveurikua. Muwo mbayeta omana yari Ombara Zeraeua no Majora Ongenerara Maharero Tjamuaha. Omaserekarerua yetja Ombara Zeraeua wamuna oruvara rotjikoro okuza kominda vioharive imbio kutja eye arire nguarire Ombara Otjitambi. Posia nandarire kutja tjiri eye wari nomerisusuparisiro kutja ovandu vakara nongamburiro ndjiÞekimbo muye, Ombara Zeraeua eye ongahukire nguari omundu omurisusuparise, nu mokutja ngahino wari aeri¿i¿i nawina mokutja kaari nomunenetima, eye wavirukira Ombara Maharero Tjamuaha kutja arire nguarondo kotjihavero tjOmbara Otjitambi. Zeraeua aavara Maharero otjomundu nguari ombambairi okunana, okuiisira kozondo¿eno ze movirua kunOvakuena.

Munao nokuhina okupingahasana omaoko okupaÞasanisa, Ombara Maharero wakekua nazikirua mOtjizingue otjomunane wokombandambanda wOvaherero. Otjimutoke tjatjimanga yari okunana ovandu ve moruveze oruzeu mumuari ozondjakaha mokati katjo nÿaazehohiziwa iyokurarakana ozomburo nawina nÿaa zehohiziwa iyo kuhina ongaro youndu mokuzezengurura. Otjotjiri eye otjiungura ihi wetjisekamena nu munao eye otjayenena okurira omunane omutatua nganduu eye nombazu nongaro novitjitua viomuhoko tjivarira otji¿a tjimue. Eye waÞa mo 1890 nu monÿiro ye apeputuka onjaho onene yokumuyarukira motjihavero pokati kozondekurona zo Tjitjamuaha mbari, Samuel Maharero na Nicodemus Kavikunua, nguaatjiukua otja Kambahahiza wina.

Mokukuata Kambahahiza wari omunene nokutja munao wina mouzamumue wao na Samuela, otjomuatje werumbi raihe ya Samuela ingui Kavikunua. Munao Kambahahiza otjeri nguasere okuyaruka mounane. Ovaserekarere ovatjiwe vomakuruhungi vetja Kambahahiza wari aakekua otja kombazu iyomuhoko okuyaruka mounane. Posia ondjakaha ndjatambuka pokati komuangu nerumbi yahinga nganduu komazepero wa Kambahahiza iyOvandoitji mOkahandja mo 1896, mondjo ndjatungirua ownina uriri ndjiharipo oyo ndjiyaitaverua naiyauzua iyotjombanguriro tjozombuku. Nombatero yovihepua noporotika okuza kotjihoromende tjohuurire tjOvandoitji, Samuela Maharero weya kOuvara wOmbara Otjitambi. Samuela omurumendu nguaavarua iyovengi otjomutupukise wozondjungo notjiungurisiwa tjovahuure. Ngunda aaamunikua nao nao oko kanaa kuayanjdua ombakatui nongooneya mehi oruveze indo, Theodor Leutwein mo 1893 atie kutja Samuela Maharero oo Mbara Otjitambi yOvaherero. Ohepero okuyendekera kutja ondjaka ndjatamunua komurungu imba pokati kovanatje va Tjamuaha, yaraisa porue tjiva uriri viovi¿enge viomerinaneno noporotika viounane wOuherero. Ondjakaha indji kanaa yaheere kutja kapari ounane wOuherero poo kaina paa ihee kutja yahungamene okutoka ounane imbo. Nunguari oyo yari ombata tjimuna ombata aihe ndjikara pokati komuangu nerumnbi tjimaverarakana eÞa raihe kutja onganda poo ozongombe.

Epuriro okookutja hapo otja kongaro yokutja omurumendu onguyaruka motjihavero tjaihe, hapo puwo aveevari nguari ombambairi pomukuao nu munao nguasere okuyaruka motjihavero ou¿e? Kapari ombata yokutja otjihavero oputjiri poo katjipo mena rokutja aatjitjiukua nawa nupari apa yakurua kutja oputjiri. Owatjiri mbuhapaterua pendje okoo kutja Ovaherero vaya kovita kunEhi Ehuure rOvandoitji kehi yOuvara wOmbara Otjitambi Samuela Maharero mo 1904. VaÞukuÞuka notjingi tjavo avenjonua. Imba mbahupa vakarimbara, otjimbumba tjimue atjitaurire kOtjauana puna Samuela Maharero natjiva vovanane vovita ve. Imba mbasewa kongotue mehi vahovererua navekamburua avekutua nomauketanga naveumbua motumbo tuohangauti itui katjombonÿi, ovo komurungu muvaÞira nokuturikua komiti, okuÞa oungundipare motutu tjinga aaveungurisiwa nomasa nu nondjara nawina iyozongaro zarue ozohazenÿu nÿeheri zokoundu nÿaazetjitua kuwo iyOvandoitji. Otjivarero tjoharive tjatupuka okuhuka ominjo natjikaÞara momahua namomiramba.

Ngunda averi kehi yozongaro ozonÿeu inÿa,veripura okuriworonganisa rukuao nokutungurura otjiwa¿a tjawo. Vapandjarisa omuhoko, otjiwa¿a, owini, navepuraurua kombara yavo, Samuela Maharero, eye oruveze indo nguakarira omutaure nguakaÞara kehi etjeverua iyo Britain ndaaritjiukua otjo Bechuanalanda, ndino ndiri Otjauana. Vatia okupaha omuhunga nokuzika omunane omupe avehiyazemba ondjuriro Samuela Maharero ndjeveetera mokuhina ourizemmburuka ouwa komurungu womatambukiro wovita.

Mourizuemburuka imbui owo vatua Hosea KuÞako kotjihavero Otjombara Otjitambi motjiungura tjitjihari noupotapote Kutako mararakana kuna Kaivaka Kamaheke mo 1915. Eye wayakurua nokuhina ouzeu kaparukaze iyovandu nawina i Samuela Maharero nguari moutaure, neye omuini ngahino wina mena rokurimuna ondjo notjiÞaho¿i kovi¿ukaungura vie, arakiza ovondua yao okuhina okurirunga komurungu mounane wOvaherero otjovanane. Hosea KuÞako warira Ombara Otjitambi okuura. Okutja munao nanguari otjeheri otji¿a otjipe omundu nguhina ombinÿu youhona okurira Ombara Otjitambi yOvaherero nu kapezeri. Ami hipezuu notji¿a tjitjendjirama kutja onguaye tjimbiuhara amezuu ovandu mbumaveunauna kutja Ouvara wOvaherero wasere okurira waimba wombinÿu? Kanaa tupanÿere perero kutja ndinondi ngamba tuasere okutjita ovi¿a omuano mbiaa tuvitjiti ozombura kaatjondumba nÿakapita. Ingo okurika ekuva mongoro!

Okukotoka kondeto yomawondjero wouhona, Ombara KuÞako wanana nganduu monÿiro ye mo 1970. Ozombura zomananeno we tjizakarekareka aurike Clemens Kapuuo otjomumukongorere nu monÿiro ye Kapuuo akambura oviketjere. Omuyaruke Onongo Kuaima Riruako wayarukirapo Kapuuo eye tjaÞa monjondui postora ye mOtjomuise mo 1978. Omakuruhungi omaserekarerua yeraisa kutja momananeno wa Kapuuo muauta okunjungutura kutja ounane kausere okukara naye. Ouhona wa Maharero wauta okupaÞasanisa kutja eye otja monguatero namovi¿enge viarue kapuirire okurira ombara otjitambi ouhona imbui mbuautja owawo. Munao ouhona imbui otjiwarimbua mozombata nganduu kundinondi. Omananeno wOnongo Riruako tjigetjo yari kehi yonguekururiro ndjatjama nokutja eye kasere okurira ombara otjitambi.

Omazuvira okuza motjinjo tjomauhonapare yetja nandarire kutja pari oumune mbuapitasana pomazikiro we mOkahitua mo 1978, otjingi tjovahindua mbari potjitjitua ihi vemuyauza Otjombara Otjitambi yOvaherero, nu motjingi ihi muari okambumba kOuvara wOuhona wa Maharero. Katjisupi kombunda yonÿiro yOmbara Otjitambi Riruako, ombongarero ondoorore yahaamenene poruveze mOrukondua rua Maheke naiyarurapo nguheri warue pendje nOhahende Vekuii Rukoro Otjombara Otjitambi yOvaherero. Ongaro ndjiripo nai okoo kutja omupe pondomba yOuhonapare wOmbazu wOvaherero. Posia tjimuna ingo nguari komurungu we, eye nai irokerua iyotuwondja tuomakuekururiro iyovemuteye mbetja omirari viomemuzikiro kambiarivio. Pemunika ayo tjingetjo vekeyakeya kutja penouhonapare wOvaherero. Komurungu, ovateye vOmbara Rukoro vekondjisa okusisika ouhona we mehi amavetja ouhona mbuasere okukarapo auyerike owombo wozondjuwo zouhona wombinÿu. Imbui omuano mbuaumbiwako etambo mbuhina rukuao maa uyenene okuungura moruyaveze momerikarekero.

Mokupata, Ouhonapare wOmbara Otjitambi yOvaherero kapuwari komurungu wombongarero ya Tjizingue. Nÿaripo zari ozonganda ombizo mbizo nÿaazehonaparerua iyovahona poruveze roharive indo. Potuingi ovahona imba vari ovandu kourike wao oveni okuza mozonganda ozohe¿endu nu mbaavehonaparere ovandu vao oveni. Ondira yomawiriro okuza pendje iyOvakuena novimbumba viarue ondjatjita kutja pekare omahungiriro mokati kOvaherero otjo, koruseinina, tjitja katanaukira momirari viomerinaneno vio Vaherero. Otjo tjamunika otjotji¿a otjinahepero moruveze indo nohepero kOvaherero okuritjurura nokurikareka momerinaneno wao oveni nokutjevera omahi nowini wao.

Kombunda yokuriyaruka mourekoto peripurua kutja penohepero yomunane wokombanda, omundu ngumakara nouvara wokombanda motjiwa¿a. Omuniovita yari omundu omunahepero tjinene nu ovita otjitjari tjimue tjotjingura tjomunane ingui. Ovitjitua imbi ombiayeta ombongarero ya Tjizingue yo 1867, Ongenerara Maharero Tjamuaha pazikirua Otjombara Otjitambi, nu ihi otjitjakuata ombepo tjingeyo yOuhonapare wOmbara Otjitambi. Ouhonapare imbui wahupu ozombura azehe inÿa nai ngaa kundinondi. Ngahino ami tjipatjitua nao kapumbari posia hinouhatoi wokutja pari otjitjitua tjitjayamburura ouhonapare imbui tjimuna okuruwo komundu nguaÞu tjikuyambururua. Nunguari porue tjitjatjitua okuza komameno wOuhonapare wOmbara Otjitambi yOvaherero, ombara imue aiya auzupo apeyaruka yarue. Kakutja pokati kapari nu kanaa pekara ouzeu umue poo warue mounane naviarue. Posia imbi kavisere okuheya kutja okutja kapenohepero yOuhonapare imbui poo ngauyandekue mokutja warire otjihuha nu wautu okuramena momurungu viouye wa kandinondi. Ouye weura novika¿ena womauhonapare ngeyata posio. O Africa hapo yakara novika¿ena vingapi imbi viomayatero posio posia mbihina otjina nOuhonapare wOmbara Otjitambi?

Ouhonapare wOmbara Otjitambi ngunda ohepero kukandinondi otja tjiwari okuza kororowa nandarire kutja ndinondi omatokero wawo yarira yarue. Ombara Otjitambi mapeya aikara nouvara kombandovandu poo otjiwa¿a tjombazu yatjo kutjo otjini nandarire kutja mapeya otjiwa¿a itji mutjo otjini atjiha¿ika movi¿a peke peke. Posia okuyandja oupupu komaneno namomananeno, okutjihungirirapo neraka rimue nawina omekurisiro watjo, ohepero okukara nomunane umue wokombanda. Ouvara poo Ouvara wOmbara Otjitambi mauyenene okuyeta oupupu momaneno pondondo yotjiwa¿a atjihe nawina pondondo yozongomainde ouvara kuwararopororua. Ozombara zasere okuungurisiwa okuvatera ohoromende okutua momaunguriro nokuworonganisa ovitjtiua viomekurisiro pondondo yoviwa¿a nawina okuhandjaura ondjivisiro. Munao ndoovazu waungurisiwa nawa, Ouhonapare wOmbara Otjitambi mauyenene okurira otjiungurisiwa otjipue tjehi arihe nu munao otjiuhasere porue okumunikua otjotji¿a otjivi mehi kombanda yombatero mbumauyenene okukara nawo.

Mex Mujazemee Muatjetjeja- Omutarere nOzongari nOzongama wOuhonapare wOmbara Otjitambi wOvaherero.