New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Omahangano Kaa ge Shi gEpangelo Oga Tala Ko oHIV/AIDS Onzo yIimaliwa

Omahangano Kaa ge Shi gEpangelo Oga Tala Ko oHIV/AIDS Onzo yIimaliwa

2008-05-13  Staff Report 2

Omahangano Kaa ge Shi gEpangelo Oga Tala Ko oHIV/AIDS Onzo yIimaliwa
"WINDHOEK Omahangano gamwe ngoka inaga yamena kepangelo omasiku ga zi ko oga nyanwa kaaviyauki yoHIV/AIDS kutya otaga longitha nayi iimaliwa yaagandjishali mbyoka ya nuninwa andola okulwitha omukithi noku yi longitha miimpungulonga mbyoka itayi eta po eyooloka moonkalamwenyo dhaantu taya lumbu nombuto nomukithi nguka. Oshigongi shAawiliki Aakiintu moNamibia shi nasha noHIV/AIDS osha gongalele oshiwike sha zi ko mOvenduka nosha tseyithilwa kutya omahangano ogendji ngoka taga ti otaga yakula nokukaleka po aantu taya lumbu nombuto nomukithi oga ninga ogendji unene moshilongo. Kakele omalalakano gomahangano gamwe osha fa ashike okwiikongela iimaliwa okuza kaagandjishali aakwiilongo. Melao Phillipus naNelao Martin ayehe ye li aaviyauki yoHIV/AIDS oya tseyithile aakuthimbinga poshigongi shopashigwana shoka shotango tango shaawiliki aakiintu kutya omahangano ashike gamwe ogo gi itula mo okugwanitha po iilalakanenwa yago okukondjitha omaupyakadhi goHIV/AIDS. ""Otu na omahangano ogendji kaa ge shi gepangelo ngoka taga ti otaga longo iilonga yi nasha noHIV nokugandja eyambidhidho kaantu taya lumbu noHIV, ihe paushili ope na aantu oyendji yoHIV ihaya mono omayakulo komahangano ngoka. Ohatu mono ashike omauwanawa kugamwe naashika oshi li ashike oopelesenda omulongo,"" Phillipus ta ti, ngoka a kala nombuto yoHIV ngashingeyi oomvula omulongo nayimwe. Pauyelele woNamibia Network of Aids Service Organizations (NANASO), pethimbo ndika moshilongo omu na omahangano 336 ngoka gi itula mo moshimpungu shoHIV/AIDS. Mokati komahangano ngoka, ge li 167 ogo ngoka inaga yamena kepangelo, 143 oge li gopashigwana omanga 44 goongeleki. Mungoka kaa ge shi gepangelo 167, omahangano 81 ohaga yakula oshigwana momahala gokomikunda moshilongo. Aaviyauki otaya ti omahangano ogendji ohaga ti oge na olune nohenda okuyakula aantu taya lumbu noHIV/AIDS ndele otaga monika ashike ge nako nasha nokwiimonena oshimaliwa. ""Ope na omahangano ogendji noonkondo goHIV ge vulithe nokuli omuyalu gwaantu mboka ye na ombuto nomukithi. Ooproholama odhindji, uufo nuumbapila womauyelele omayovi oshowo uumbindja wa longekidhwa, ihe omapulo oge li mpoka ngele agehe ngoka otaga longo tuu shili?"" Martin ta ti. Mokuyamukula komapopyo kombinga yomahangano kage shi gepangelo, Ominista yUundjolowele nIilonga yOnkalonawa, Dr.Richard Kamwi, ota ti ngele ope na omahangano goludhi ndoka moNamibia, aaviyauki naye ga lopote kuuministeli opo Epangelo li vule okukatu oonkatu tadhi opalele. Poshigongi osho tuu shoka, omuviyauki goHIV uule womimvo 22 a za koUganda, Noerine Kaleeba okwiindile aanashipambu ayehe moshimpungu shekondjitho lyoHIV/AIDS ya longe nuudhiginini okukandeka onkalo yokumwenena omukithi oshowo engwanyagulo. Kaleeba ota ti iinima mbika iyali oya kala endangalati enene meyokomeho lyokukwata moshipala etaandelo lyomukithi. ""Okumwenena (okwaapopya sha) komukithi pandondo yomegumbo, yopamukunda noshigwana oku li shimwe shomomikundu mokulwitha oHIV/AIDS. Okumwena huka okwa pumbwa okuhulithwa po,"" osho meme nguka ta ti. Engwanyagulo pethimbo ndika itali ningilwa ashike mboka ya kwatwa kombuto ndele naamboka taya kondjitha etaandelo lyoHIV/AIDS. Ota ti ope na omukalondjigilile gokuteya omukumo iilonga yeviyauko nombuto nomukithi, oshinima shoka Namibia naye e na wo okuungaunga nasho. MoNamibia, oHIV/AIDS oya faathana nomiilongo iikwawo yilwe, nohayi kwatakanithwa unene nomukiintu naashika ohashi etitha engwanyagulo nokatongotongo, Martin ta ti. Ota ti engwanyagulo otali etithwa kompumbwe yooproholama dhendungiko tadhi tsikile. Kaleeba ota ti: ""Namibia oku na ondhimbo okuteya emweneno lyomukithi, nondhimbo ndjika oya pumbwa okuyambidhidhwa."" Okwiindile aakuthimbinga moshigongi shoka ya katuke oonkatu dhi iwetikile, ta gwedha po kutya ope na omatsokumweuvathano ogendji unene noonkondo ngoka ga shainwa menenevi, ihe etulomiilonga lyago eshona noonkondo. HIV/AIDS oyi li pondondo yopombanda moNamibia, oopelesenda 19.9 pamayalulo gomumvo 2006. "
2008-05-13  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media