Nzovhu kakere gelike kadipagere mukadi … nkarapamwe kuna kuzihundira ziliporeko mokukwama kwama yikasama yina kugendagura, siponga unene 

Nzovhu kakere gelike kadipagere mukadi … nkarapamwe kuna kuzihundira ziliporeko mokukwama kwama yikasama yina kugendagura, siponga unene 

Omugulugombashe – mukadi gonomvhura 46, kadogorokere moune una puko, mo Omugulugombashe momukunda gwaOmusati. Nakufa ogu ana kara gedina Klaudia Mwaala, age kuna kumutanta asi kkakere tafaneke sikasama sangesi opo nye kasihorokere simpagwa sangesi. Mwaala kuna sigi mukara gwendi ntani vana vane. Ogu kakere mbangi, Johannes Paulus, katente nye omu kayimwene eyi sivike sina puko kosayitunga zaNew era. 

Age katente asi nage ntani vaklwawo ntambali kavahederere nzovhu ogu vafanekene mafano. Posiruwo nye sooso, Mwaala pomuhowo kanene nzovhu komusira, eyi nye kayininkisire sikasama simuhomokere, nye kayimutompokere amuhendauke. 

‘’Ose katutwikilire ngorooro kukwama nzovhu. Ano konyima gumwe gopo mukunda taroya nye nzovhu mokuguru, makura age yiyo kaligende,’’ yimo ana kutanta. Paulus katente asi Mwaala kagazarere asi nzovhu ana fu, makura age kahedereko amukwate komutwe omu nye kahundilire vakwawo asi vamufaneke. 

‘’ Makura sikasama yiko kupiruka kumwe nokumuhomokera. Age kavamuremekere unene, makura ruha rwendi ndi mezimo lyendi kamuzonaukire unene. Age kadogorokerere poopo kayihorokerere, yimo ana kutanta. Paulus makura pwahana kupita siruwo tatantereko vaporosi. Mugara gwana kufa, Festus iipinge, katente asi age kapi kakere momukunda apa simpagwa sangesi kasihorokere. ‘’ Ame kanikere ure noyirugana. Ame kani gwene tupu mbudi asi mukadage ana mudipaga nzovhu,’’ yimo ana kutanta. 

Age katjangwilire Mwaala asi mukadi gombeyo, nompora ntani onyavana, ogu gakere asi sinka unene sokutekura vana vetu. 

Mokukwama nye simpagwa sangesi, vatungimo kuna kuhundira epangero lina kare nosinka sokulimburura usimbu nepu vana vafyungwinine, komahudi gangesi ntani varugani vahepa kukara tavakeverere mavango mwankenye siruwo. Salti Mwaala, mukurwa nakufa, katente asi epangero lyahepa kukara taligusa matokoro gokugenderera, morwa vanzovhu nkenye apa kuna kuzonagura mahangu gawo momapya. ‘’ Ose kapi tuna kara meparu lyewa. 

Vanona vetu nawo kapi vana kara meparu lyewa, nkenye apa nye vana kutunda kosure,’’ yimo ana kutanta. Age katente asi vanzovhu kuvhuka unene, unene posiruwo esi asi mvhura kuna kuroka. ‘’ Gazara tupu kuzigida muntu ogu ana kara asi ure, nye ayatare omu vana kugendagura vanzovhu nomu vana kuzonagura nombuto. 

Varugani ow okapi ava yasiki nosiruwo. Ose tuna hara mberewa momukunda gwetu zokukeverera yikasama eyi. Posiruwo sooso, vatungimo kavapere usima varugani wokuministeli zekungo nsitwe asi kapi vana kugava mauzera kovantu omu navaparuka novanzovhu. 

Varugani ava vahepa kuza tunda evero tunda evero varonge vantu asi yinke udigu wakarapo kuhamena yikasama yomahaka. Vilho Hangula katente asi ministeli zakara nomberewa moRuacana ezi azi vatere mukunda gwaOmusati, muna hamene Omugulugombashe moTsandi, omu ehudi eli kalihorokerere. 

Age simpe kayinkondopere asi ministeli kwalituramo unene kuhamena yikorama yomowiza. ‘’ Mokutara nye siruwo esi tuna kara ngesi, yikora yahepa kugenda nye nkenye evango yize evango peke yize oku nayigwanena yokulya, dogoro tayiyasiki nye momapya govantyu. 

Age simpe katente asi nkarapamwe simpe kuna kuvahundira vagave usimbu yihorokwa yangesi kovaporosi ndi komberewa zava vakungi yikorama, awo vayavatere asi yikasama eyi vayiguse mokatji kovantu ,’’ yimo ana kutanta. Age simpe kahundilire vantu asi twahepa kuliporako kweyi yokuza asi tufaneke yikasama eyi, nsene tavarugana yangoso awo kuna kutura nye eparu lyawo momudona. ‘’ Mokugusapo udigu woyikasama novantu yina pumbwa eruganeno kumwe kwanatuvenye, muna hamene nkarapamwe. 

Mukaro nye gomuwa hawe kuna kugundindira, ntani kuna kuhundira nye asi nsene vana mono yikasama eyi hawe vahepa kugava mapukururo nousimbu unene nsene kuna kugebdagura mompongasano. Hangula simpe nage kafatwilire asi simpe kapi sina siki siruwo sokuhuyunga asi yingapi navavhura kuta kekoro lyogu ana tusigi, morwa makona kono simpe kuna kutwima. 

Ntani nahepa kuyizeresa asi ministeli kapi azifuta muntu ogu ana zumbanesa mwenyo gwendi morwa sikasama. Nye awo kuvatera tupu vane koro lyanakufa ogu nye sina dipaga sikasama esi, mokukwama nye noveta edi vaturapo, ‘’ yimo ana kutanta. -fhamalwa@nepc.com.na