Ndino hapo ozondjira mazewana poo ma ze pambauka moamzemburukiro wEyuva rOtjiÞiro Otjindjandj?
Pokati kozondekurona zo tjimbumba tjozombara za Kandjoze nohoromende ya Namibia? Mena rorutuu ongunda rora ndua hezere kozombuze nu ndu maruraisa kutja ozondekurona ozeni kazemo muro otjozeni zomutambo. Tjitje zeihamisa nandarire kutja vari nondando yo ku kakara potjijtitua itji pondondo yohoromende, nai veute oku ripura pevari. Ama vetja ndoovazu nanguari kamutambo wao hapo owo maveso kuyendavi komutambo wohoromende ndoovazu nanguari eyuvandi nambano ka ro mutambo wao nunguari ra ririre oro mutambo wohoromende poo waimba mbehina oruhoze kaparukaze otja mbe ha zepaisire ovati novakuru vao. Tjimuna ingui nguhaamise okomiti yovaungure votjihungiriro tjOtjitiro Otjindjandja tjohoromende kEnehi rOvandoitji, Omujtunikua Tonata Emvula.
Okutja ombongarero orongerise yohoromende wina ovaungurirepo vozombara za Kandjoze ku va¿angerue nu mu va haamene otjikando otjitenga Oritjatatu indi, ndji ma ihaama rukuao ndinondi otji ma yiundjirua oku hana oruani kuno tjandja. Ovo Tjikandjoze ama vetja kanaa rire nu kasere kutja owo mo mu tambo wawo kavena kurira ma ve riruapo oo NNN noo Emvula.
Pondondo yotjiwa¿a otjimbumba tja Kandjoze tja sembamisa etando, mu vyarue pekepeke. Ovitjitua mbiri poruveze rovitjitua rOmihoko Omikutasane mOkatutura, OUN Plaza. Ovyo mbiri mOritjavari ndi ma riyende. Oritjatatu, ndiri eyuva orini ovimbumba arire pu vyazu oku ka yenda momivanda vyo tjihuro nganduu mondivitivi yotjihuro me¿e yo Alte Feste ozombara pu ma ze katuako oruzenga pombindi yOtjiÞiro ndjirimbo. Ovimbumba tji vyazu imbo arire tji vye kerikumaba kotjitjitua kehi yohoromende.
Po siya omuano orutuu ndu ruari arua tandua no kuhina ozondekurona muro, ome kerikuambero kotjitjitua kehi yohoromende ma ye teratera. Nu ma ye pewa omuhunga iyombongarero ndji ma i tjirua ko ndinondi. Kutja kongendo yozondekurona nḓu ma ze munu kutja zapaterua pendje, maitjavi kuyo. Nozondjira opu ma ze hanikire poo okuwanena nai tjitjiri otji¿a tjitjiri momake wohoromende. Ozonekurona za Kandjoze ama zetja oo po ma haṋikiro wo ruaṋi no tjandjandja.
Ozondekurona zozondjira ndu ma peya aze hanika kunainda zohoromende ozonda nda yakuta no ku itavera 28 Kambundu otjeyuva rOtjitiro Ojindjandja. Ngunda apena zarue ozo kaparukaz aza na kaura ro mokutj nganda sere okurira eyuva rOmazembukiro wOtjitiro otjindjandja ngunda apena omayuva warue tjjimuna 2 ku Seninani. Lothar von Trotha pazuvarisira era romayandekero wOvaherero. Ngunda Ovakeuna avena 12 ku Kozonjanga mo 1893 Ovandoitji tji va uirira Korota, Henrdrik Witbooi po Hornkranza na tjiyari 22 ku Kozonjanga mo 1905 ndiri reraa romayandekero wOvakuena.