New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / O NNFU mairiyandjere okuzengurura ouzeu wozonyanti katjisupi nu tjimanga

O NNFU mairiyandjere okuzengurura ouzeu wozonyanti katjisupi nu tjimanga

2018-06-08  Staff Report 2

O NNFU mairiyandjere okuzengurura ouzeu wozonyanti katjisupi nu tjimanga
Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Otjomuise-Ngunda otjimbumba tjovatuta ovanangendo nouzeu mbuyetw iyonyati, nu tjinene nene nai omapatero womanyanyingiro wovinamwinyo mOkarukondua kOMatoororero ka Kakarara ngamba matjiundji omivero vyomberoo yotjiuru tjehi kutja vipaturuke kuwo. Ondando yari kutja otjiveke ihi katjina kuyenda tjandje otjimbumba ihi, tjena indi Onjati, tjandje tjakayandja omitjemo vyovatuta va Tjozondjupa na Maheke mbaramangwa iyonyati kotjiuru tjehi, Hage Geingoba, pomaturiro we muno mOtjomuise. Posya okuvasisa omitjemo imbi mapeso kutja otjiiuru tjehi otjina tjandje tjamunu oruveze rokuyakur omitjemo imbi otjini. Otjiveke ihi otjitjari tjonÿero yovaÞuta imba okukayandja omitjemo vyaimbi kotjiuru tjehi posia tjandje otjo tjinotjiungura tjokusekirisa ingwi ngwari otjiuru tjehindi o Liberia, Ellen Johnson Sirleaf, nai ngwamanene ouyenda we wokotjiveta mo Namibia Oritjatatu. Munao ngunda otjiuru tjehi otjimatjipaha eyuva motjiveke tjimatjiyende tjimatjiyakura omitjemombi eyuva ovanane vOnjati ndimaveundjireko okutjivisiwa ndinondi. Ngunda aperi nao otjiuru otjipitise tjoviungura vyeyuva ngaa kejuva vyehika rovaÞuta indwi o NNFU, matjitja ohepero tjinene kutja mohakahana nu moruveze orusupi pekare ombongarero yovananÿero avehe okuripurira nokutiasana ohunga nouzeu wozonjati mOkarukondua ka Kakarara kOmatoororero. Mwilima Mushokabanji matja mbikayenda po nai mevitjiwa okuza mu Kozonyanga omanyinganyingiro wovinamwinyo tjiyatjayerwa nomatjayerero ngamba ngeriko. Nainÿa ozongondjero tjingetjo zorupa rouveruke wovinamwinyo okunana ombinÿu yovinamwinyo nokukeyikondonona otja kOveta yOuveruke wOvinamwinyo, otjo tjeri otji¿a ohepero momarandisiro wonyama, tjinene kotjitamba tjouye wopendje. Ouzeu mburipo mOkakarara nai kausanene kwiimbi wa Maheke onjati muyahakahana okumunika naiÞu aumunikwa kutja kaina omutjise wOtjinjo nOtjikoto nu munao omatjayerero womanyinganyingiro wovinamwinyo ayeisapewwa. Munao mOkakarara menarokutja onjati kaina puyamunikwa ohepero kutja apehe imbo puyayata ovinamwinyo vinanwe ombinÿu, nu ikatarewe kutja inomutjisembwi poo indee. Ihi ootji?a tjitjareparisa omapatero womanyinganyingiro wovinamwinyo. Posia o NNFU inondjiviro nouzeu onjati mbuyayeta kongorongova yovaÞuta nganduu katjisupi tjiyahinda orutuu ko Ministeri yOndjeverero yOzondendera nOvaryange okwiitjivisa ouzeu kovaÞuta womatjayerero inga, tjinene mokutja kaverandisa ovinawminyo vyao nu munao tjingetjo otjivehayenene okukayendisa oututa wawo komurungu mokutwa otjimariva muwo. Kapuwo nungwari wina o NNFU yatjivisire o ministeri kokutja ovaÞuta okuhina okurandisa ovinamwinyo vyao mena rokuhina okunyinganyinga kwavyo makuhee kokutja owo nai mouÞuta wao kavena otji¿a tjivenyikora. Okutja wina otjitamba tjonyama katjimunu ovinamwinyo nu munao omaunguriro wonyama otjiyeÞunwa nu munao wina otjitamba tjovyungura kutja otjohoro tjozofarama uriri nawina iho tjonyama tjimatjiyeta ouhepe wovyungura. Munao otjeri ohepero ovanandero avehe okupaha omazengururi woruveze orusupi ohakahana komatjayerero womanyinganyingiro wovinamwinyo. O NNFU otjehika rovaÞuta ruri kamwaha okuwomborora ovananÿero avehe kutja ombongarero indji ihaame tjimanga nohakahana. Ngunda aehari nondjiviro kutja ovaÞuta vapandjara ongamburiro movanane vao peke peke movito vyao peke peke, mumuna wina ovanene votuwano twao, numunao wina mo NNFU oini tjingetjo okuvekuramena motjina tjonjati ihi, Mushokabanji wayandja ondjo komwano otjina tjozonjati ihi mbutjihoninwa amatja omazengururiro omakarerere mayeso okuhenununu otjivarero tjozonjati mOruombo rOvipuka rwa Tjozondjupa okuza potjivaro ouzeri nai ape 900 nganduu po 400 putjasere okukara poo kehiyanao. Ihi matjiyenene okutjitwa kutja zazepewa poo zatjindisirwa kwarwe tjazumba otjivarero tjitjasewapo atjiutu okutjiverwa nomasa. Komurungu wina orumbo ongondoroka norumbo rovipuka indwi oro nai ndwahahauka maruso okuÞunwa nokuungurwa. “Ounane mauhepa okuya pamwe, auhaama ongondoroka notjiriro auhungirire otji¿a ihi. Omwano mburipo porwe okupita motji¿a ihi okuhungira kumwe,” Mushokabanji mapambarere amakwizike okunana otjina ihi tjazu nokumuna eziriro korutuu ndwahinda ko ministeri yOzondendera. Matja onjari kauzeu wa Tjozondjupa poo Omaheke porwe nugwari owehi arihe nu mauyenene okureminaisa otjitamba atjihe tjonyama. Matja kanaa vanga kutja ongaro ndjari potjitamba tjonyama tjehi komanene omarandisisiro wonyama puyapaterwe oure wozombura ndano nokhina okurandisa onyama iye kehi arihe. Nai ongaro indji yeya koupwe okatomeno ka Outapi tjikapaturukire neye mazeri kutja outomeno warwe korukondua indi wina upaturuke. Eraa re kovatuta okoo kutja ovandu vekare omavehungire kumwe nokuhakayena kunohoromende otjondjira komurungu, nu tjinene nene kunozoministeri mbari indji yOozondendera naindji yOtutumbo nOvikunwa, Omeva nOmahwa okupambapa ohangati yomazengururiro omakarere nu moruveze orusuoi nurohakahana.
2018-06-08  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media