New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Oimbuluma ya hanya …Vamwe ova hala okangedjo koufiku ka aluka

Oimbuluma ya hanya …Vamwe ova hala okangedjo koufiku ka aluka

2023-08-10  Festus Hamalwa

Oimbuluma ya hanya …Vamwe ova hala okangedjo koufiku ka aluka

ONGWEDIVA - Ovakwashiwana otava pula epangelo opo li alule oshikonga shokungabeka omalinyengo ovanhu oufiku noshoyo okushunifa omwaalu pedu weendingosho moshilongo.

Edi oda popiwa pefimbo ovakwashiwana va li momutumba noilyo yeumbo lomutumba wopashiwana omo kwa li tava kundafana kombinga yoshietifi shomahepeko omomaumbo nonghee omahepeko aa e na okuxulifwa po.

Omutumba owa li wa waiminwa kovafitaongalo, ovaxungimwenyo, ovanambelewa vopolifi novanambelewa va dja koshikondo shomavyulonghalo. 

Okanguduwiliki koilyo ya dja keumbo lomutumba wopashiwana oke lipyakidila nokutalela po oipangelo moitukulwa aishe monooli opo va kundafane kombinga yomashongo a taalelwa koipangelo noshoyo okushakena noshiwana nokukundafana kombinga yomahepeko omomaumbo.

Omayele aeshe taa yandjwa koshiwana otaa twalwa keumbo lopashiwana opo oilyo i ka kundafane ngheene omaupyakadi e na okukandulwa po. 

Omukwashiwana umwe Regina Ndokotola okwa ti onghalo yeendingosho tadi hapupula moshilongo noshoyo okulandifa oikolwifa fiyo keevili dokeengulasha osho tashi etifa oimbuluma i kale pombada.

Onghee okwa ti osha fimana ngeenge epangelo tali shunifa omwaalu weendingosho pedu molwaashi paife eendingosho oda ninga dihapu novanhu otava longifa oikolwifa sha pitilila.

Okwa weda po ta ti ovanhu vamwe otava landifa yoo vali omalodu vehe na omikanda dokulandifa oikolwifa.

Ndokotola okwa ti kasha li pauyuuki eshi keenhele haku di ovatilyane kuhe ne eendingosho.

“Omolwashike eendingosho di li ashike peenhele apa hapa di ovalaule? Onghee ngeenge ova yi nande koWindhoek koAcademia ito hange ko ondingosho,” ta pula.

Okwa weda po ta ti eendingosho dimwe ohadi landifa omalodu eevili da pitilila nokuninga omaweelelo molwaashi oovene vado vamwe ovanambelewa vopolifi ile vetanga leameno ile ovanambelewa va kula mepangelo.

Omunambelewa mouministeli woukashikekookanhu nonghalonawa yokaana mOngwediva, Healo Nghihepavali okwa pula epangelo opo ovanhu va xulife po okulandifa omalodu mOsoondaxa.

“Elongifo nai lomalodu otali etifa oimbuluma i hapupale. Omunhu ngeenge a kolwa oha kwatwa komhepo yokulonga oshimbuluma ngaashi okudipaa ile okukwata ovakainhu onghonga,” ta ti.

Omunambelewa a dja kevyulonghalo kOndangwa Magdalena Heita okwa ti evyulonghalo laNdangwa oli na ovanafikola vahapu va kwatwa po konima eshi va longa oimbuluma.

“Ovanafikola vahapu ove tu lombwela kutya ova longa oimbuluma pefimbo kwa li va kolwa ile va nwa omapangwe,” Heita ta ti.

Onghee okwa ti elongifo nai lomalodu nomapangwe kovanafikola ola eta ovanafikola va ninge oihakanwa yokuya modolongo.

“Ovadali natu yandjeni ehongo kounona vetu, natu kaleni hatu popyeni nounona vetu opo va kale kokule noikolwifa molwaashi osha nyika oshiponga,” ta ti.

Omufitaongalo wongeleka yaGloria Elcin mOngwediva, Junias Nghitewapo okwa ti oshihongwa shotundimbiibeli sho-RME osha pumbwa okulonga nelitulemo meefikola.

“Ovanafikola nava longwe oshihongwa shotundimbibeli efiku keshe molwaashi osha fimana opo ovanafikola va kale ve udite ko ombiibeli nokukala ve na etilokalunga,” ta ti.

Okwa ti ngeenge omunafikola oku na eudeko lombiibeli otashi eta a kale e na oumbada wokulonga oimbuluma nokulongifa omalodu noingangamwifi.

Nghitewapo okwa weda po yoo vali ta ti onghalo yovakainhu tava xupu movalumenhu nasho otashi etifa omahepeko omomaumbo unene omalidipao.

“Otashi kwafela ngeenge ovakainhu navo tava nyangadala nokulimonena okalimaliwa kavo ponhele yokukala va teelela ashike okupewa kovalumenhu,” ta ti.

Omuxungimwenyo mouministeli woukashikekookanhu nonghalonawa yokaana, Linda Iipinge okwa ti epangelo nali kale tali ningi oikonga momikunda nomeedoolopa tai yandje ehongo nouyelele kombinga yomahepeko omomaumbo.

fhamalwa@nepc.com.na


2023-08-10  Festus Hamalwa

Share on social media