New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ozondekurona zOtjitiroOtjindjandja ka ze yauta oku tjanga oma kuruhungi

Ozondekurona zOtjitiroOtjindjandja ka ze yauta oku tjanga oma kuruhungi

2019-11-15  Kae Matundu-Tjiparuro

Ozondekurona zOtjitiroOtjindjandja ka ze yauta oku tjanga oma kuruhungi

Otjomuise- Ngunda nai oruveze indui ape kapena ndu ma ze yenene okwiisanewa otjozo ngonÿononeno zo ma kuruhungi poo omatjangwa  iyo vahongwa va Africa ohunga noruveze ro huurire yo Vandoitji no TjiÞiro Otjindjandja.

Omutarurure no mu sopore wembo indi Nuanced Considerations  (Omatarero Wongengezero), Onongo Wolfram Hartmann, matja tja tjiukisire embo indi mo Tjomuise omayuva tjiyari yetano ko mweze imbwi Tjikukutu. Embo indi ohunga no vi tjitwa ongondoroka no ma kuruhungi yohuurire yOvandoitji, nu tjinene okutjama nOvaherero, ra tjangwa iyo vatjange peke peke. Otja ku Hartmann otjotjiri mo va tjange imba ovakwatera va Namibia nu tjinene imba mba Þunwa iyo makuruhungi okuza korupa indwi ro vaihamisiwa, kavemo pendje no Nongo Jekura Kavari. Oku tjiukisa embo indi Hartmann wa resere oruteto rwa mana waimba mbayandja ohambwarakana koma tjangero waro muwo mu munu ena ro nongo Kavari tjitjiri otjinya¿ukise. Nandarire kutja orupa rwo nongo Kavari yari oku tanaura eraa ra Lothar von Trotha ohomonena otja tji ra kavazewa monganda yo ma pwikiro wo ma tjangwa wo ma kuruhungi yehi ra Tjauana, mOtjiherero uriri. Tjitjiri otji¿a  ohepero tjinene kutja nambano wina kangamwa onÿe ye kuruhungi indi ikare momaraka wo va kwatera.  

Hartmanna  mo ku twa ondanga yembo indi mezuko  wa kutjururire onguyu ko ma kuruhungi inga na raisa kutja ovatjange vo ma kuruhungi inga very motupa tutatu. Rumwe orondo rwaimba mbe ye paÞasanisa mbu ma tja ovandu vo u mune mbwahora. Ovatjange imba omba tjanga  omambo poo omatjangwa omengi potwingi ngeri ovitjangururwa poo oviherengururwa vyo ma tjangwa yo huurire tjimuna omaurizemburuka poo ozombapira zou¿epo worupa rovita rohuurire owo muve raisa ongaro yovita poo ehambano rawo nawina oviperendero. 

Oumune waimba tjinene oupiku oku pikira kotjivepo tjo ko manene uraisa orutjato rwe rero nourizemburuka wo huurire yOvandoitji. Mo ma tjangwa inga muna embo ra Heinrich Vedder indi South West Africa in Early Times (O South West Africa Moruveze Orukuru) wina rena ra rwe rokehi:  Being the story of South west Africa up to the date of the death of Maharero in 1890 (Omaserekarerwa wa South West Africa ngandu koruveze ronÿiro ya Maharero mo 1890). Rarwe orondi ra Heinrich R. Schneider-Waterberg Der Wahrheit eine Gasse. Beitrage zum Hererokrieg in Deutsch Sudwestafrika 1904-1907.  Omambo inga na yarwe yarira  o tu karorwa two Vanoditji no va kwao. 

Omambo yarwe poo omatjangwa yarwe owonga yovahongwa tjinene nge yandjwa otjorupa ro ngondononeno yo me rihongore kozo nganda zo kombanda zo ma hongero, tjinene mehi rOvandoitji. Omambo inga yauta oku nyandava okuza mo zo mbura inÿa nÿu ma zeutire mo 1960 nu muna oyoo Hartmann omuni, Dag Henrichsen, Jan-Bart Gewald, Werner Hillebrecht. Otja ku Hartman omengi otjirondero tjo va tjange vawo kombanda mo tjitamba tjo zo nganda zo merihongero zo kombanda. 
Orupa orutjatatu oro va tjange poo omatjangwa waimba mbe ha ÞaraÞara nungwari mbetja omakuruhugni inga yesere okutjiukwa nu mberi ovandu mbena omunda.  Owo tjinene ka ye varwa otjorupa ro ma kuruhungi wa Namibia  posia potwingi ohunga no ku hungama Ovandoitji mo Namibia  nganduu kEhi rOvandoitji okwiitavera imbi mbya tjitwa: okuzemburuka vyo huurire; ombangu, otjisuta. 

Embo indi rina otupa atuhe kumwe o 17 pendje no rupa oruute rwa Hartmanna tu twa tjangwa ovatjange peke peke nu tu ma tu tara mo vi ¿enge peke peke vyo TjiÞiro Otjindjandja. Mo ma tjangwa inga muna omatjangwa ngu ma ye tja: Ongwaye Ovaherero tji va sekirisa Ovandoitji, Ovita Viominda MbihaÞei; Okuza konyoneno nganduu komayandekero: Omayerurukiro wovitjitwa vyo Tjitiro Otjindjandja  movita vyehi rOvandoitji kuna Ovaherero, 1904 otupa atuye tatu itwo tu twa tjangwa i Matthias Haussler. “Otumbo two mayandekero” mo South West Africa yOvandoitji? Orupa ro tumbo twa katjombonÿi mo vita vyo Vaherero no va Kwena  1904-1908 (Jonas Kreienkamp); Ozombamba zo viuru no ma Þupa okuza ko Namibia mo Berlina (Holger Stoecker na Andreas Winkelmann); OtjiÞiro Otjindjandja tjOvaherero tjo 1904 (Andreas Eckl); Okuza mo Tjomuise nganduu ko Auschwitz- Omanuwa omakuru mo ma kende omape? (Jakob Zollman). 
 


2019-11-15  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media