New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ozondola za Namibia Omangete o 160 Kanderi Otjisuta Tjombindu!

Ozondola za Namibia Omangete o 160 Kanderi Otjisuta Tjombindu!

2005-12-12  Staff Report 2

Ozondola za Namibia Omangete o 160 Kanderi Otjisuta Tjombindu!
I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE OMBARA Otjitambi yOvahe-rero, Kuaima Riruako, watja Ozondola za Namibia omange-te o 160 zotjimariva tjondjesira-saneno kazena orupe notjisuta tjombindu yOvaherero. Pombongarero yozombuze erero Riruako watjere Ondje-sirasaneno yEhi katjina otjipe mo Namibia yahingi ozombura o 15 neye otje hepezuu kutja Ovandoitji tjivehungira ondje-sirasaneno veheya tjike ndoo-vazu nandarire Ovaherero avaundju otjisuta tjao orure nomitima omire nokuhina onjengo poo ongore nOvakwa-tera va Namibia mbaziririre kOvandoitji. Nandarire momi-retima vyao ohoromende yOvandoitji irangaranga nowo tjapo eyuva rimwe maveurwa. Ngunda airi ndjiriyo ndjatizira Ovaherero kongotue vekare mondomo muveri nai ngunda irangaranga norangorango indji ka ina kuuhara a maiyanb-djerwa rukwao. Watjere otjisuta tjombindu yao katjina otjihazuvakwa orondu tjaza mondjuriro yao nOtjitiro Otjindjandja muva-yekwa ehi ozongombe, ovaka-zendu vao avetjerwa navepa-ndjara ombazu noundu wawo. Watjere orangorango yOvan-doitji omena rokutja Ovaherero ovazoozu. Munao ongurameno yohoromende ya Namibia oku-hina okutuako omunwe kembo kongutiro yotjimariva tjondje-sirasaneno, wina mdjihari nomatiassaneno, otjeri otjina otjiwa. Riruako watjere otjisuta tjOvaherero otjizuvakwa oku-sasaneka kwiitjo ohoromende yOvandotji tjijasuta kOvajuuta. Watjere Ozondola za Namibia omangete o 160 tjimatjirire Ozondola za Namibia oman-gete 16 mombura oure wozom-bura omurongo kanaa tjitjasa-nekwa notjisuta tjOvajuuta omatau nomatau. Watjere orangorango yOvandotji oku-pitira mu Massing yaeta orutjiva nombameno pokati kOvaherero nOhoromende yOvandoitji. Ngunda eye aeho-nina ohoromende yOvandoitji oupore, nomeriporindiro nou-paturuke, ohoromende yOva-ndoitji itenduna, Ndoovazu ohoronende indji yapata omu-vero wayo owe wina mapata. Tjimatjisewa po okuyaruka kotjiwana nai tjatizira motji-toma netjiraera kutja nambano ngatjiyende omayovi noma-yovi kohoromende okaningire kutja ohoromende ikambure omahi watjo woo ihe itjikoto-rore. Watjere otjiwana tjOvahe-rero katjina kukara pokuriheka kohoromende yOvandoitji ngaa kongaaruhe. Watjere ngunda ohoromen-de yOvandoitji ikaenda komu-rungu nomatiku worukapita veze okuhana ovandu, oku-tuamo ozohoze mokati komu-hoko nokuranda tjiva motji-wana novyungura mbihina otjivara nokuveraera kutja ngaveritjindevi. Watjere eye nohoromende otjina tjotjisuta mavetjimunu tjimwe mokutja katjina otjina nombatero poakti kozohoromnde azeembari inda munao omahungiriro kumwe wohoromende ya Namibia noyo Vandoitji ngari amaeso okukara motjiveke ihi pouya-sire okuyarurwa ombunda mena rokutja ohoromende yOvandoitji yaharere okukuta ovina imbi kumwe tjimuna tjiyaharere okutjita kutja ohoromende ya Namibia ngaituako omuwne kembo kotjimariva tjondjesirasaneno. Ngunda aperi nao otuhindo tuomasa okuza mo Namibia na Tjauana tumatu hongorwa iyovanane vombazu muwo mumuna Ombara Kaumo Jo-hannes Maharero, okuza ko Mahalapye mo Tjauana, nOm-bara Otjitambi yOvaherero, Kuaima Riruako, matu keri-kwamba kozondekurona zOva-herero mo South Africa poma woronganeno wazo wombazu oitjaine yombura aihe. Omaworonganeno inga yasembamisiwa iyOruuwa Rozondekurona zOvaherero mo South Africa kehi yomai-saneno: Ovyungura vyOzo-ndkurona zOvaherero Momahi Wozonganda Vyokuritunga nOkurikuramena. Omaworo-nganenno inga yautua iyOm-bara Maharerro okuwongera ombazu yOvaherero pamue ku-tja aihakoka. Ombura indji mayekara motjirongo o Mot-lhasedi mene yondanda yopo-mukoka omukonmde wa South Africa na Tjauana indji o Mar-tinsdrift. Otjirongo ihi otjina makuruhungi mOtjitiro Otji-ndjandja tjOvaherero nOvam-banderu tjinga atja sekirisa imba mbahuka ondjembo ya Katjivitjouanga. Kundinondi ngamba ozondekurona zOva-herero nOvambanderu zatura motjirongo ihi nandarire kutja pakara ongupasaneno kuna omihoko omikwatera. Ozondekurona inda kundinondi mazevaza ape o 200 motjivaro. Ozondekurona inda ozo--matundu woo Katjimune, Ku-kuri, Humu na Kauraisa nu tji-nene nene ondero yazo okuko-torerwa ombazu nongaro novi-tjitua vyomuhoko wazo mbiza puka mena rouye wozonganda muveri. Munao kombanda yaa avihe omawornganeno inga otjiyeyandja ombango onene kovyombazu nongaro novit-jitua vyomuhoko. Otja komu-sembamise wouyenda koma-woronganeno inga okuza mo Namibia, Seuakouje Kandjii, ohepero Ovaherero mo Nami-bia okukakara povitjitua imbi okukapamisa ekwamo rouza-pamwe kuna ozondekurona zOvaherero nOvambanderu indo nawina okuka hongasana ombazu nongaro novitjitua vyomuhoko nazo. Munao ndoovazu paenenisiwa oruhin-do indui wina otji marukayen-da puna omutjiwe wombazu yOvaherero nOvambanderu. Pomaworonganeno inga, muvyarwe ovingi, ovimbumba mavikaryangera ozongungu zovati, mapekara ombongarero ohonge yomitanda nomahungi wovanangwa peke peke mu-muna ovakuramenepo mo South Africa vozohoromende za Namibia, Ehi rOvandoitji no Britain.
2005-12-12  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media